Na uvjete inozemnog financiranja hrvatskoga gospodarstva u sljedećem razdoblju nepovoljno će se odraziti povećanje premije osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku, a to je povećanje premije za rizik uvjetovano domaćim, a ne inozemnim činiteljima, upozoravaju analitičari Hrvatske narodne banke.

U analizi o trošku zaduživanja Hrvatske, objavljenoj u zadnjoj HNB-ovoj Informaciji o gospodarskim kretanjima i prognozama, analitičari središnje banke napominju kako premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku u 2013. sve više odstupa od premija usporedivih zemalja EU-a, a to je poglavito posljedica nepovoljnih kretanja u domaćem gospodarstvu.

Posljednjih godina Hrvatska se svrstala u skupinu europskih zemalja čija je cijena inozemnog zaduživanja bila pod snažnijim utjecajem vanjskih kretanja. No, u 2013. premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku sve više odstupa od premija usporedivih zemalja EU-a, pri čemu provedena analiza pokazuje kako je to poglavito posljedica nepovoljnih kretanja u domaćem gospodarstvu.

U 2013. premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. credit default swap ili skraćeno, CDS) za Hrvatsku porasla je, pri čemu njezina dinamika značajno odstupa od dinamike premija za rizik usporedivih zemalja iz središnje i istočne Europe.

Nastojeći proniknuti u uzroke razmimoilaženja, u HNB-u su analizirali koliko su na kretanje CDS-ova za Hrvatsku utjecali vanjski, a koliko ostali, tj. domaći faktori.

Do kraja 2012. Hrvatska je pripadala skupini zemalja koje su bile pod najsnažnijim utjecajem zajedničkih (vanjskih) kretanja i stoga su blisko pratile dinamiku zajedničkih komponenata. No, u 2013. razmimoilaženje premija za rizik za Hrvatsku i njihove modelske aproksimacije dobivene iz zajedničkih (vanjskih) faktora konstantno raste.

Tako je na kraju promatranog uzorka (4. prosinca 2013.) nepovoljan utjecaj domaće komponente na cijenu zaduživanja za Hrvatsku, uz Sloveniju, najveći od svih 14 analiziranih zemalja EU-a (Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Madžarska, Austrija, Belgija, Češka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Litva, Poljska i Portugal).

Ova kretanja upućuju na to da u trenutačnim uvjetima, za razliku od onih u posljednjih nekoliko godina, tržišta vode više računa o kretanju makrofundamenata.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Provođenje fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma, koje će omogućiti viši realan rast, stoga se čini nužnim za smanjivanje visokih troškova financiranja domaćeg gospodarstva, zaključuju analitičari hrvatske središnje banke.