Godinu dana nakon što je postrožila uvjete za zaduživanje građana, Hrvatska narodna banka dodatno pooštrava uvjete za odobravanje stambenih i nestambenih kredita. U javnu raspravu upućena je odluka o kriterijima kreditiranja potrošača kojima će se od 1. listopada bankama prepoloviti prostor za iznimke koji se dosad ostavljao bankama.
Prema nacrtu odluke, banke će u jednom tromjesečju moći odobriti najviše 10 posto stambenih kredita s omjerom mjesečne otplate duga i dohotka (DSTI) iznad 45 posto, prema dosadašnjih 20 posto.
Kod nestambenih kredita, prvenstveno se cilja na gotovinske, udio je smanjen s 10 na pet posto za zajmove s omjerom iznad 40 posto. U slučaju kredita kojima je u zalogu osiguranja nekretnina dopušteni udio kredita kojima je omjer kredita i vrijednosti imovine (LTV omjerom) iznad 90 posto također pada s 20 na 10 posto.
Usporavanje, ali nedovoljno
Istovremeno, sami limiti ostaju nepromijenjeni. Banke i dalje neće smjeti odobriti stambeni kredit u slučaju da mjesečna otplata svih dugova prelazi 45 posto mjesečnog dohotka ili nestambeni kredit ako prelazi 40 posto. Kod kredita osiguranih nekretninom vrijednost kredita u pravilu ne smije biti veća od 90 posto vrijednosti nekretnine.
“Prolazno vrijeme” prošlogodišnjih mjera pokazalo je nedovoljno dobar rezultat, ocijenio je regulator. Prva mjera usporila je zaduživanje rizičnijih klijenata, ali nije zadovoljavajuće prikočila kreditni zamašnjak. HNB navodi da su u prvoj godini primjene novi krediti u prosjeku ugovarani uz održivije kriterije, što se vidi u snažnom padu udjela kredita s povišenim omjerima zaduženosti, ali je nastavljen snažan rast ukupnih kredita građanima.
Nakon što su na kraju 2025. krediti stanovništvu bili 13 posto veći nego godinu prije, njihov je godišnji rast u lipnju ove godine usporio na 11 posto (dijelom kao posljedica baznog učinka). Stambeni krediti u lipnju porasli su 12,7 posto, a nestambeni 12,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Alarme je, očito, u HNB-u upalilo kvarenje portfelja.
“Kvaliteta nedavno odobrenih kredita pogoršava se brže nego za kredite prethodnih godišta”, navodi regulator u obrazloženju odluke što “upućuje na mogućnost preokreta dosadašnjeg trenda smanjivanja udjela neprihodonosnih kredita”. Drugim riječima, iako se udio loših kredita godinama smanjuje (što zbog gospodarske slike, što zbog prodaja izvan bankarskog sustava), i trenutačno je na povijesno niskim razinama, noviji krediti nakupljaju rizike. Posebno se to odnosi na zajmove građanima s visokim stupnjem zaduženosti.
Pritom ne pomažu ni gotovo kontinuirane akcijske promocije banaka. HNB upozorava da, dok niže kamate povećavaju kreditnu sposobnost građana jer uz isti mjesečni anuitet mogu ugovoriti veći kredit, posljedično povećavaju ukupnu zaduženost, a time “otvaraju bokove” na buduće gospodarske poremećaje.
Za regulatora je očito problematično što su dosadašnje kvote bankama ostavile dovoljno prostora da dodatno ubrzaju kreditiranje upravo kod najrizičnijih kredita pa se smanjenjem kvota taj prostor prisilno sužava.
Prelijevanje problema na banke
“Visok rast kredita, osobito nestambenih, i nadalje je rizik za stabilnost financijskog sustava”, upozorava središnja banka, pojašnjavajući da bi se u slučaju pogoršanja gospodarskih uvjeta, primjerice povećanja kamata ili smanjene sposobnosti građana za otplatu, problemi mogli preliti na bankarski sustav u cjelini.
Novi potez nastavak je preventivne prošlogodišnje mjere. Prepolovljavanje dopuštenih iznimki trebalo bi smanjiti broj rizičnijih novih kredita, ojačati otpornost novih dužnika i dugoročno poboljšati kvalitetu portfelja banaka. Odlukom se ne mijenjaju pravila za već ugovorene kredite ni formalno smanjuju maksimalni omjeri zaduženosti već tek ostavlja manje prostora bankama da od tih pravila odstupaju.
