Na operativnoj razini, što je najbitnije, diskontinuiteta u rezultatu banaka u 2013. nije bilo, bilježi se pad za 2 ili 3 posto, dok je iskazano znatno smanjenje dobiti prije oporezivanja rezultat naglog porasta troškova rezerviranja za gubitke uslijed preoptimistične valorizacije imovine banaka unazad nekoliko godina, koja je sada morala biti korigirana, ocjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema privremenim nerevidiranim podacima koje je HNB prikupila od banaka, njihova je dobit prije oporezivanja u prošloj godini iznosila nešto manje od 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja u prethodnoj godini.

Najveći negativni učinak na te rezultate, veći od 2,14 milijardi kuna, imaju troškovi ispravaka vrijednosti imovine, a u HNB-u ističu kako je do toga došlo zbog preoptimističnog valoriziranja aktive banaka koja nije imala realnu vrijednost prijašnjih godina te je sada trebala biti korigirana. Da se razina pokrivenosti loših plasmana kontinuirano održavala na adekvatnoj razini, dobit banaka bila bi vjerojatno na razini od oko 2,5 milijarde kuna, misle u HNB-u.

Na rezultate poslovanja banaka u 2013. negativno je utjecalo i očekivano smanjenje kamatnih prihoda za oko 1,6 milijardi kuna na razini cijelog sustava, no u HNB-u ističu da je oko dvije trećine tog iznosa kompenzirano nižim kamatnim troškovima i kamatnim stopama deponentima, a ostalo kroz više neto nekamatne prihode. Iz toga proizlazi da se kod operativnog rezultata banaka bilježi pad za tek dva ili tri posto, a to je najbitnije, smatraju u središnjoj banci.

Konačni će rezultati, drže u HNB-u, biti vjerojatno i niži od privremenih, jer i vlasnici i revizori banaka traže da se imovina sada iskaže konzervativnije nego prijašnjih godina, a stav je središnje banke da je to dobro, jer se time ujedno i smanjuje i potencijalna opterećenost kapitala neprihodujućim kreditima.

Loši su krediti, naime, i lani nastavili rasti, no sporije nego u posljednje dvije godine. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnom kreditnom portfelju hrvatskih banaka iznosio je na kraju prošle godine 15,63 posto, što je za 1,7 postotna boda više od udjela s kraja 2012. S početkom krize ta se stopa godišnje primjerice povećavala i za gotovo 3,5 postotna boda (2010. prema 2009.), pokazuju podaci banaka i štedionica dostavljeni HNB-u.

U središnjoj banci očekuju da će oni i dalje opterećivati bilance banke jer se njihov rast očekuje i u ovoj godini, ali također po blažoj stopi.

Nešto lakšoj otplati kredita u sektoru kućanstva primjerice trebala bi donijeti primjena novih odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje umanjuju kamatne stope pa i anuitete za otplatu kredita vezanih uz švicarski franak.

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

No, upozoravaju iz HNB-a, isti taj zakon unosi i novi rizik u hrvatski bankarski sustav, a to je pitanje izbora referentne kamatne stope uz koje banke vežu kamate na kredite.

Prema već objavljenim podacima, stupanjem na snagu novog ZPK-a većina se banaka, 34 posto, odlučila svoje kamate vezati uz euribor ili libor, za koje su u središnjoj banci i prije stupanja na snagu toga zakona upozoravali da ima slabu korelaciju sa stvarnim kamatnim troškovima banaka u Hrvatskoj, odnosno da te troškove dobro odražava NRS, kao nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora.

No, i uz sve spomenute, kao i rizike koji mogu doći od primjerice i dalje rastućeg javnog duga Hrvatske i zamjetne potrebe za refinanciranjem inozemnog duga, iz HNB-a ističu kako analize otpornosti hrvatskog bankovnog sustava pokazuju da je, zahvaljujući adekvatnim kapitalnim zalihama, on i dalje sposoban amortizirati i malo vjerojatne, ali moguće šokove.