Mađarski model, konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske za više od 70 posto, što bi imalo nesagledive posljedice, pa bi dobro rješenje bilo preugovaranje kredita između banaka i svakog dužnika na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Takvo bi se rješenje moglo provesti bez zakonskih intervencija u odnose banaka i dužnika, kroz paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se banke motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima, kroz preugovaranje kredita na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, navode iz središnje banke.

Mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune (CHF i euro) prema tržišnom tečaju, imao bi "ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske", sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunog gubitka kreditne sposobnosti zemlje.

Međunarodne pričuve, pokazuje, naime, analiza HNB-a, smanjile bi se u tom slučaju za 73 posto, odnosno 7,8 milijardi eura i pale bi na svega 2,9 milijardi eura. Kada bi se, pak, takav model primijenio samo na dužnike u CHF, pad pričuva bio bi za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura.

U izjavi povodom objave analize HNB-a o kreditima u CHF i nekim mogućnostima državne intervencije, guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao i da je ta analiza pokazala da će trošak odluke Vlade da se tečaj CHF na godinu dana fiksira na razini od 6,39 kuna značiti trošak za banke od oko 400 milijuna kuna, ali će se istodobno izbjeći značajniji rast 'loših kredita'.

"Zamrzavanje otplatnih anuiteta na razini tečaja franka prema kuni od prije odluke Švicarske narodne banke, uz pretpostavku da će tečaj franka prema kuni ostati na sadašnjoj razini, odnosno tečaj franka prema euru na razini 1:1 kroz cijelih 12 mjeseci trajanja te odluke, značilo bi, po našoj procjeni, gubitak kamatnih prihoda banaka za oko 400 milijuna kuna. U isto vrijeme, to će značiti i manji rast dospjelih nenaplaćenih potraživanja, odnosno loših kredita, koji bi proizašli iz trenutne aprecijacije franka", izjavio je Vujčić.

Naglasio je i kako se središnja banka na objavu ove analize odlučila jer se nakon odluke Švicarske narodne banke da prekine vezivanje tečaja CHF uz euro pojavilo puno prijedloga o tome kako ublažiti problem aprecijacije CHF na hrvatske dužnike u toj valuti, a da je diskusija o tome često bila "neinformirana i više je ličila na političku debatu nego na argumentiranu raspravu sa analizom mogućnosti, troškova i koristi".

"Stoga je HNB odlučila izaći u javnost prvo sa nekim činjenicama o kreditima u Hrvatskoj vezanima uz franak, a drugo s analizom mogućih opcija koje su se pojavile i nekih koje mi sugeriramo za rješavanje tog problema. Namjera je toga da kvantificira i pokaže moguće učinke pojedinih rješenja o kojima se danas priča i na taj način pokuša usmjeriti raspravu u informiranu i argumentiranu raspravu u konstruktivnom smjeru koja je, po našem mišljenju, jedina u interesu Republike Hrvatske", istaknuo je Vujčić.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Preugovaranje kredita financijski najmanje 'bolna'

Analiza HNB-a tako pokazuje da bi materijalno najmanje 'bolna' opcija za sve strane bilo preugovaranje kredita temeljem današnje vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, odnosno bez zakonskih intervencija u odnose osmisliti paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima.

U krajnjem slučaju bio bi prijenos nekretnine na banku, s mogućnošću dugoročnog ugovora o zakupu i pravu prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja tog zakupa klijent bi imao niže troškove nego danas, a posebnim bi poreznim beneficijama bio u prednosti kod ponovne kupnje te nekretnine.

To je, drže u HNB-u, i u interesu banaka, budući da su cijene nekretnina niske, tržište je nelikvidno, a čak i da se nekretnina proda, šanse za naplatu su vrlo male pa je i banakama u interesu takvo sporazumno rješenje, koje dužnika ostavlja u nekretnini, umjesto da ga se deložira.

Pritom analiza HNB-a pokazuje da dužnici sa stambenim kreditima nisu nužno i socijalno najugroženiji sloj hrvatskog društva, ali da od 4 posto hrvatskih kućanstava koja imaju stambene kredite u francima na njih četvrtinu 'otpada' oko dvije trećine ukupnog duga.

Konverzija kredite u CHF u euro ili smanjenje kamatnih stopa

Jedna od opcija koja se spominjala je i konverzija stambenih kredita vezanih uz CHF u one vezane uz euro, što prema procjeni HNB-a ne bi izazvalo smanjenje deviznih pričuva, ali bi značilo rast kamatne stope. Trenutno je kamata za kredite u CHF 3,23 posto, a na kredite u euru 5,75 posto. Prema izračunu HNB-a tako bi, primjerice, anuitet za stambeni kredit od 65 tisuća franaka po tečaju od 6,39 kuna iznosila oko 3.500 kuna. Konverzijom tog kredita u euro, pa čak i kune, zbog rasta kamate, anuitet bi porastao na preko 4 tisuće kuna.

U HNB-u su razmatrali i mogućnost da se smanje kamatne stope na kredite u CHF te su izračunali da bi se, kako bi prosječna anuitetna rada kredita ostala približno ista, pri trenutnom tečaju CHF kamatna stopa trebala smanjiti na 0,7 posto, a uz pretpostavku zadržavanja tečaja CHF na trenutnoj razini, trošak ovakve mjere na razini bankarskog sustava bio bi oko pola milijarde kuna.

Banke ne zarađuju na kreditima u CHF

Pritom iz središnje banke naglašavaju da su smanjenje kamatne stope na kredite u CHF na 3,23 posto te rast stope nenaplativosti tih kredita potpuno eliminirali zaradu banaka na tim kreditima. Prihodi banaka nakon zamrzavanja kamate na kredite u CHF smanjili su se za 600 do 700 milijuna kuna, odnosno banke na tim kreditima unazad godinu-dvije de facto ostvaruju gubitke, ističu u HNB-u.

Imovina i obveze banaka u toj su valuti, dodaju, podjednake, što znači da su banke dodatno izgubile i nakon najnovije odluke Švicarske narodne banke.

Izbor je ipak na politici

No, ističu iz središnje banke, izbor između mogućih opcija, prvenstveno je politički, a HNB nema ni mandat ni sredstva donijeti takve odluke. Ujedno naglašavaju kako će, unutar svog mandata, "činiti sve da bi u suradnji s drugim akterima omogućili nalaženje najboljih rješenja u atmosferi argumentirane rasprave. U HNB-u se pritom doznaje da su s Vladom razgovarali o svim mogućim opcijama, osim o konverziji.