Ukupni hrvatski bruto inozemni dug iznosio je krajem veljače 48,1 milijardu eura što je 1,7 milijardi ili 3,6 posto više nego u veljači prošle godine. To je ponajviše posljedica rasta duga središnje banke za gotovo milijardu eura i nepovoljnih međuvalutnih promjena.

U odnosu na mjesec dana ranije, bruto inozemni dug je bio viši za 2,7 posto, odnosno 1,3 milijarde eura, dok je od početka godine porastao za 1,4 milijarde eura ili 3,1 posto. Razmjeno visok porast ukupnog bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), prvenstveno je posljedica rasta duga Hrvatske narodne banke (HNB), koji je u odnosu na isti mjesec prošle godine povećan za 957 milijuna eura ili čak 214 posto, dok je u usporedbi s prethodnim mjesecom povećan za gotovo 995 milijuna eura, odnosno 243 posto.

Uz to, prema informacijama HNB-a, od ukupnog porasta bruto inozemnog duga u iznosu od 1,4 milijarde eura u odnosu na kraj prethodne godine, čak 900 milijuna eura je posljedica nepovoljnog učinka međuvalutnih promjena. Pozitivan doprinos rastu godišnjeg bruto inozemnog duga u veljači došao je i od opće države, koja u strukturi čini oko 28 posto inozemnog duga, navode iz RBA.

Naime, dosegnuvši 13,6 milijardi eura krajem drugog mjeseca, bruto inozemni dug opće države zabilježio je godišnji rast od 782 milijuna eura, odnosno 6,1 posto, dok je na mjesečnoj razini porastao za tek 79 milijuna eura (0,6 posto). No, u usporedbi s krajem prošle godine, inozemni je dug opće države snižen, i to za 97 milijuna eura ili 0,7 posto.

Godišnjem porastu ukupnog inozemnog duga doprinio je i porast duga ostalih domaćih sektora, odnosno trgovačkih društava, čiji je dug na kraju veljače iznosio 18,3 milijarde eura. Na godišnjoj razini taj je dug zabilježio porast od 183 milijuna eura ili 7 posto, dok je u usporedbi s koncem 2014. veći za 295 milijuna kuna, odnosno 1,6 posto.