Ono što naši građani i dužnici banaka u Hrvatskoj najvjerojatnije i ne znaju, jest činjenica da osim prihoda od kamata, najvažniji izvor prihoda Hrvatske narodne banke predstavljaju naplaćene naknade za superviziju kreditnih institucija.
Udruga kreditnih dužnika – Kreda poslala je priopćenje o načinu na koji se financira HNB. Donosimo ga u cijelosti:
"S obzirom da je Hrvatska narodna banka jedna od najvažnijih institucija u Republici Hrvatskoj, Udruga kreditnih dužnika – KREDA smatra da bi građani trebali biti što bolje informirani o načinu njenog financiranja.
Udruga kreditnih dužnika – Kreda poslala je priopćenje o načinu na koji se financira HNB. Donosimo ga u cijelosti:
"S obzirom da je Hrvatska narodna banka jedna od najvažnijih institucija u Republici Hrvatskoj, Udruga kreditnih dužnika – KREDA smatra da bi građani trebali biti što bolje informirani o načinu njenog financiranja.
Ono što naši građani i dužnici banaka u Hrvatskoj najvjerojatnije i ne znaju, jest činjenica da osim prihoda od kamata, najvažniji izvor prihoda Hrvatske narodne banke predstavljaju naplaćene naknade za superviziju kreditnih institucija.
Tako iz publikacije HNB-a „Godišnje izvješće 2014.“ proizlazi da su u protekloj godini guverner i njegova ekipa na ime naknade za superviziju od kreditnih institucija naplatili više od 40 milijuna kuna, što prikazuje i donja slika, preuzeta iz navedenog izvješća:
Prema tom istom izvješću, ukupna imovina kreditnih institucija na kraju 2014. godine iznosila je otprilike (nerevidirani podaci) 403,7 milijardi kuna. Za ovu godinu guverner je propisao da za superviziju kreditne institucije moraju HNB-u platiti naknadu u visini od 0,0103% računano od iznosa ukupne imovine (i to je povećao, jer je prethodno naknada iznosila 0,01%).
Znači, do 30. lipnja ove godine, kreditne institucije su HNB-u uplatile više od 41,5 milijuna kuna naknade za superviziju u 2015. godini!
Ako taj iznos podijelimo sa otprilike 250 radnih dana u godini, dolazimo do podatka da HNB dnevno na superviziji kreditnih institucija zarađuje nevjerojatnih 166.000,00 kuna!
Za takvu dnevnicu, supervizori HNB-a trebali bi nad bankama, odnosno tridesetak kreditnih institucija koje posluju u Republici Hrvatskoj – provoditi danonoćni nadzor zakonitosti njihova poslovanja!
Gledajući ove podatke, ne iznenađuje činjenica da Hrvatska narodna banka pasivno promatra pljačku hrvatskih dužnika koja se sustavno vrši godinama, ne samo u kreditima u švicarskim francima već i u eurskim i kunskim kreditima. Što veću kamate naplaćuju banka svojim klijentima, to veća imovina banke, a što veća imovina banke, to veća naknada za superviziju koju dobiva HNB!
Možemo sa sigurnošću reći da se radi o velikom sukobu interesa. Ali u državi u kojoj bez posljedica za odgovorne prođe rasprava u Hrvatskom saboru na kojoj ministar financija izjavi da se banke nisu zaduživale u švicarcima, u kojoj saborski zastupnici javno kažu da se radilo o prijevari, bilo bi sasvim neobično očekivati ono što bi bilo i moralno – ostavku guvernera na koju su već mnogi mjesecima pozivali!
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu