Kad je premijer Ivo Sanader na sastanku povjerenstva za praćenje rasta cijena i njihova utjecaja na standard građana najavio da će se ministar financija Ivan Šuker sastati i s vodećim bankarima, taj je sastanak u dijelu medija tretiran gotovo kao prethodni razgovori o cijenama s trgovcima i proizvođačima. Premda je teško i zamisliti da bi to mogao biti skup sličnih ambicija Vlade, stekao se dojam da bi se od tog sastanka doista trebalo očekivati propitivanje kamatnih politika banaka. Na kraju je priopćeno da je glavna tema bilo predstavljanje okvira i strategije ostvarenja planiranog računa financiranja u 2008. godini, kao i rasprava o stanju na svjetskom financijskom tržištu i njegovu utjecaju na hrvatsko financijsko tržište. Više od toga nije bilo ni realno očekivati, ali to ne znači da vrsta dijaloga između fiskalne vlasti i bankara nije korisna i potrebna. To, dakako, podrazumijeva i koordinaciju s monetarnom vlašću, što je najavljeno kao jedan od sljedećih susreta. Usporedo s tim, na financijskom tržištu i te kako se već osjeti antiinflacijsko djelovanje HNB-a. Četvrti tjedan zaredom HNB je preskočio repo aukciju. To se odražava na kamate na novčanom tržištu. Nadalje, banke pokazuju manje zanimanje za trezorskim zapisima (Ministarstvo financija prošlog je utorka odustalo od aukcije trezorskih zapisa). A tečaj je naglo pao, zbog čega je u četvrtak HNB objavio i prvu ovogodišnju deviznu intervenciju, nagovještavajući da bi u godini borbe protiv inflacije one ponovno mogle dobiti važnije mjesto. A premda se čini kako bankama potezi HNB-a s tim u vezi nikako ne idu u prilog, valja reći da je upravo rastuća inflacija bila jedan od razloga zašto je HNB potkraj prošle godine (uoči Božića) donio odluku kojom je bankama praktički ‘blagoslovio’ nešto brži rast kredita od 12-postotnog limita, bez penalizirajućih blagajničkih zapisa. Naime, plasmani tzv. ostalim sektorima (uglavnom poduzećima i stanovništvu) prošle su godine porasli 15,1 posto, što je znatno sporiji rast nego godinu prije, ali i tri postotna poena više od limita.

Time je bankama povećana baza, što bi trebalo ublažiti utjecaj inflacije na ovogodišnje znatno usporavanje realnog rasta kredita. Istodobno, u tom smislu ovih su dana u prvom planu zbivanja na domaćem deviznom tržištu. Siječanj je zaključen s jedan posto nižim srednjim tečajem eura prema kuni, što znači da je bankama otvorio mogućnost mjesečnog rasta kredita većeg od zadanih jedan posto. Općenito, na deviznom tržištu ovih je dana bilo veoma živahno. Brže nego što se očekivalo pojačana je međubankarska ponuda deviza u atmosferi antiinflacijske retorike i djelovanja središnje banke ojačala kunu spustivši tečaj eura ispod 7,25 kuna. Ponovni izostanak injekcije kunske likvidnosti kroz tjedne obrnute repo aukcije HNB-a potaknuo je sredinom tjedna prva međubankarska trgovanja eurima po 7,22 kune. No, nakon što se u srijedu nije oglasio, HNB je dan kasnije na spuštanje tečaja i ispod 7,21 upriličio oveću deviznu intervenciju. Od banaka je otkupio 189 milijuna eura (po prosječnom tečaju 7,246) čime banke opskrbljuje s 1,37 milijardi kuna svježe likvidnosti. Slučajno ili ne, tih su dana približno toliko kuna kod HNB-a ‘posudile’ neke banke korištenjem lombardnih kredita. Budući da se u isto vrijeme na razini bankarskog sustava dnevni višak likvidnosti popeo preko milijardu kuna, u posljednje vrijeme očito je naglašeniji problem strukture, odnosno neravnomjerne raspoređenosti kuna u sustavu negoli same količine. U tom smislu vjerojatno i nadalje treba računati s neisvjesnošću vezanom uz ritam održavanja repo aukcija. Kako god bilo, devizna intervencija je potaknula pad kamatnih stopa na novčanom tržištu za oko jedan postotni poen (na kraćim rokovima kamate su uoči aukcije bile oko lombardne stope od devet posto) i nakratko podigla tečaj prema 7,25. No, uz i dalje prevladavajuću ponudu deviza, odnosno potražnju za kunama, nije se dugo zadržao na tim razinama te se ubrzo stabilizirao na nešto nižih 7,23 kune za euro, ističu analitičari. A većina ih vjeruje da će se oko te razine održati i ovaj tjedan.

Ograđujući se tvrdnjom kako im je danas teško dati prognozu tečaja, devizeri Privredne banke ipak tipuju na stabilizaciju tečaja oko 7,23, ističući kako bi lagani pad kamatnih stopa na kune i potražnja kompanija za devizama privremeno trebali spriječiti daljnji pad tečaja. U Raiffeisen banci također očekuju da će se tečaj ovaj tjedan zadržati na razinama s kraja prošlog tjedna, a uz potražnju za kunama, glavni čimbenik kretanja tečaja vide u potezima središnje banke. Uz sličnu argumentaciju, u Zagrebačkoj banci ovaj tjedan računaju na obnavljanje pritisaka na jačanje kune, ali “znatno umjerenijeg intenziteta”. Hypovi analitičari, pak, tečaj vide u rasponu od 7,21 do 7,26, a imajući na umu HNB-ove antiinflacijske najave stezanja likvidnosti, naglasak stavljaju na donji kraj tog raspona. “U takvim uvjetima jača i atraktivnost prodaje eura, s obzirom da bismo do ljeta tečaj mogli vidjeti oko razine od 7,20 ili čak nešto niže”, kažu. Analitičari ističu i kako je niži tečaj bankama otvorio prostor za kreditni rast u siječnju veći od jedan posto u siječnju, što je također moglo poticajno djelovati na potražnju za kunama. I u roku mjesec dana većina analitičara tipuje na jačanje kune. U Zabi u idućih mjesec dana očekuju spuštanje eura na 7,20 kuna, a ne isključuju ni mogućnost pada ispod tog praga. Nove intervencije HNB-a očekuju samo u slučaju naglijeg jačanja kune, poput prošlotjednog. Sličan scenarij nam jesečnoj razini predviđaju i u PBZ-u, dodajući potražnji za kunama i utjecaj očekivanih deviznih priljeva zbog sve većeg okretanja kompanije financiranju u inozemstvu.