Oko 200 milijuna kuna godišnje gospodarstvu se “izbije” na plaćanje takozvanog komorskog doprinosa i članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koji su u Hrvatskoj obveza svih tvrtki. No u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja već gotovo desetljeće lobira za ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koja je indirektno na to ponovno skrenula pozornost tijekom prošlotjednog sastanka u Vladi, ne upozoravaju samo na visinu tog davanja, nego i na činjenicu da ono u naplati uživa poseban tretman.

Rušenje konkurentnosti
Kako pojašnjava Đuro Popijač, glavni ravnatelj HUP-a, riječ je o izvanfiskalnom nametu koji ima prioritet u naplati. Komorski doprinos obačunava se, naime, na ukupne prihode, a poduzeća ga moraju namiriti bez obzira na to ostvaruju li iz svojih prihoda dobit ili gubitak. Osim toga, apsurdna je, po Popijačevim riječima, i situacija da se u potvrdama Porezne uprave, koje poduzeća moraju priložiti kada traže kredit ili se nadmeću na javnim natječajima, komorski doprinos tretira kao porez. Komorski doprinos samo je jedan u nizu izvanproračunskih nameta koji po ocjeni HUP-a poslovanje u Hrvatskoj čine manje konkurentnim, no za razliku od ostalih o kojima se tek problematizira, o njemu se možda i najduže javno polemizira. To više što su gotovo sve bivše socijalističke države kroz proces tranzicije reformirale i svoje komorske sustave, te ih izložile konkurenciji u tom segmentu, kako bi tvrtkama omogućile bolji servis usluga. Posljednja u nizu učinila je to Slovenija, prije pola godine, a u kojoj još traje burna transformacija i usklađivanje statuta tamošnje gospodarske zbornice s novim zakonom, koji članstvo u komori prepušta dobrovoljnoj odluci gospodarstvenicima. Slična rasprava nedavno se otvorila i u Srbiji, no upućeni tvrde da će i tamo, kao i u Hrvatskoj, otpor reformama komore biti velik. Uz Hrvatsku i Srbiju, pak, u “tranzicijskom” dijelu Europe samo je još u Albaniji članstvo u gospodarskoj komori obvezno, a na tom su principu ustrojene i komorske organizacije u većem dijelu EU. Nakon prošlotjednog sastanka Vlade s vodstvom HUP-a najavljeno je kako će za mjesec dana biti gotova zajednička analiza koja od prokazanih parafiskalna davanja imaju zakonsko uporište, te koja bi se eventualno mogla ukinuti. Mnogi u tome već vide mogućnost da Vlada konačno krene s reformom komorskog sustava, što je, uostalom, na početku mandata Sanaderove vlade bilo spominjano i kao jedna od prvih zakonodavnih inicijativa u području gospodarstva. Odlučnost u poduzimanju reformi u sustavu koji zapošljava više od 600 ljudi, brzo je, međutim, nestala. “U određenom vremenskom razdoblju i Hrvatska će sigurno poduzeti reformu Komore i tako direktno rasteretiti gospodarstvo. To je samo pitanje postojanja političke volje”, ističe Popijač, zaključujući kako i na toj razini sve više sazrijeva spoznaja o nužnosti promjena.

Usluge članovima
I na najnoviji udar na postojeći model financiranja i organiziranja HGK u toj instituciji odgovaraju kako smatraju da je pravednije da se HGK financira iz članarine kojom “veliki plaćaju više, a mali manje, a svi imaju jednak pristup uslugama i informacijama Komore”. Ukidanje obveznog članstva, ističu u Komori, ne bi ugrozilo Komoru kao instituciju, ali ona više ne bi mogla funkcionirati na dosadašnji način. Deseci tisuća članica, pojašnjavaju, ne bi mogle primati one usluge koje primaju danas, a najveći dio njih to sebi financijski ne bi mogao priuštiti. U svojoj argumentaciji HGK ukazuje kako bi ukidanje obvezne članarine i doprinosa za sva poduzeća imalo u financijskom pogledu i drugu stranu medalje. “Budući da netko mora obavljati funkcije koje danas obavlja HGK, država bi vjerojatno, kao i u mnogim zemljama gdje je neobvezno članstvo Komore, osnivala vlastite agencije koje ne bi financiralo gospodarstvo, već građani – porezni obveznici, putem indirektnih poreza, odnosno PDV-a”, upozoravaju iz HGK. Uz to, podsjećaju i kako model financiranja Komore kakav ima Hrvatska, koji dakle počiva na obveznom članstvu, imaju i glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri Italija, Njemačka, Austrija, te Španjolska, Francuska, Grčka, Luksemburg i Nizozemska.

Zakon o HGK uskoro u Saboru

Neovisno o Vladi, u Hrvatskom saboru bi, pak, ove jeseni u proceduru trebao krenuti zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, i to kao inicijativa HSLS-a. Potporu tom prijedlogu već je najavio dio oporbe, a nije isključeno da mu naklonjena bude i saborska većina.