Apelu predsjednika Udruženja ribarstva i prerade ribe Miri Kučiću da se olako ne odustane od pune primjene ZERP-a od 1. siječnja 2008. ili da se u suprotnom susjednim zemljama koje budu koristile zaštićeni pojas naplaćuje odšteta, jakim aplauzom potporu su dali skupštinari Hrvatske gospodarske komore na jučerašnjoj sjednici. “Pošaljimo Vladi i predsjedniku Republike Hrvatske poruku da ako moramo pristati na ustupak, susjedi moraju platiti koncesiju i odštetu, jer svatko u normalnom svijetu tko koristi tuđe bogatstvo to i plaća”, kazao je Kučić, koji je podarstro i kalkulacije kako Talijani iz hrvatskog mora godišnje “uzmu” 250 do 300 milijuna eura.

Približavanje EU
Situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska u vezi s ribarima susjednih zemalja Kučić je usporedio s upadom 1500 traktora iz Mađarske u Baranju koji bi bez ikakvih obveza preko granice odnosili usjeve s hrvatskih oranica. Predsjedniku Stjepanu Mesiću, osvrnuvši se na njegove tvrdnje da će se iznaći kompromis koji će zadovljiti sve strane, Kučić je poručio da “ne postoji takva alkemija da svi budu zadovoljni”. Ponašamo se, upozorio je Kučić, kao da smo mi u prekršaju, a ne neki drugi koji ne poštuju konvencije UN-a po kojima Hrvatska ima svako pravo proglasiti ZERP, dok se prema Italiji stalno ponašamo kao da je gospodar Jadrana. Zar Italija nije u stanju riješiti socijalni problem svojih 25 tisuća ribara, zapitao je Kučić, pozvavši hrvatske političare i odgovorne u državi na konsenzus u ovom krucijalnom pitanju za ribare i ribarsku industriju. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako se ne smije ugroziti približavanje EU, no budući da postoji konsenzus svih političkih snaga o uvođenju ZERP-a za članice EU od početka 2008., Vidošević je novinarima izjavio da u tom slučaju nema prepreke za stupanje na snagu ZERP-a od Nove Godine.

Poslovna očekivanja
Nadolazeću godinu Vidošević vidi kao jednu od prijelomnih godina za hrvatsko gospodarstvo, u kojoj nakon snažnog rasta u 2007. započinje razvojni ciklus. To je godina u kojoj ćemo ući u NATO, što je po njemu najveći poticaj investicijama koji Hrvatska mora iskoristiti. Ključni problem za Vidoševića ostaje rast temeljen na potrošnji zamijeniti rastom zasnovanom na proizvodnji i izvozu, a 2008. će i u tom smislu po njemu biti prijelomna godina. Uz analizu ovogodišnjih trendova u gospodarstvu, na skupštini je predstavljeno i tradicionalno istraživanje poslovnih očekivanja za 2008. godinu, koje provodi HGK-ov Privredni vjesnik. Većina od 1238 tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju ne očekuje veće promjene, odnosno ocjenjuju da će gospodarski rast biti tek nešto viši od ovogodišnjega. Predstavljajući rezultate istraživanja, Gordan Družić, član suradnik HAZU, istaknuo je da na makro razini ne treba očekivati gotovo nikakve promjene, osim možda manjih u fiskalnom sustavu. Čak 86 posto anketiranih gospodarstvenika očekuje rast prihoda poduzeća, a ohrabrujuće su najave rasta izvoznih poslova. Oko 64 posto gospodarstvenika očekuje rast prihoda od izvoza, a njihov pad tek 6,78 posto ispitanika. Što se tiče poslovne 2007. godine, ispitanici su je ocijenili prosječnom ocjenom od 2,93, što je lošija ocjena nego lani.

Prihodi HGK u 2008. 240 milijuna kuna

Prema jučer utvrđenom financijskom planu, HGK će u 2008. godini raspolagati s jednakim prihodima kao i u ovoj godini, odnosno oko 240 milijuna kuna. Na samoj sjednici nisu predočene konkretne brojke kojima će se financirati pojedini projekti i aktivnosti, no iznijet je podatak da oko 30 posto rashoda čine plaće za zaposlenike, a za koje se u 2008. godini planira povećanje od 10 posto. Time će se, kazao je Vidošević, zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova i zaustaviti zaostajanje plaća zaposlenih u HGK u odnosu na plaće u javnoj upravi. Plaće u HGK, istaknuo je, nisu se povećavale tijekom ove godine. U strukturi prihoda, pak, 92 posto čine prihodi od članarina i doprinosa, a oko 8 posto su prihodi od vlastite djelatnosti. Iz proračuna će se u idućoj godini pojačano financirati redovne aktivnosti, ali i pojačane aktivnosti vezane uz približavanje Hrvatske EU, kao i otvaranje novih poslovnih klubova. HGK, naime, planira otvaranje takvih klubova za istočna tržišta, poput Rusije, Kazahstana, Azarbajdžana i Turkmenistana, koji bilježe izuzetan rast, ali i za područje sjeverne Afrike na kojem hrvatske tvrtke imaju dobre reference, a na kojima se idućih godina planiraju investicije od 10 milijardi eura. Za proljeće 2008. najavio je i HGK-ovu konferenciju o useljeničku politiku, kojom HGK želi ukazati na važnost otvaranje te teme u Hrvatskoj.