Nastavi li Hrvatska rasti sadašnjim tempom, europsku razinu razvijenosti dosegnut će tek za 20 do 25 godina, upozoreno je na jučerašnjoj sjednici skupštine Hrvatske gospodarske komore. Jasna Belošević-Matić, direktorica HGK-ova Centra za makroekonomske analize, osvrćući se na gospodarske trendove u Hrvatskoj, iznijela je procjenu da bi i godišnjom stopom rasta gospodarstva od 6 posto europsku razvijenost postigli tek za 15 godina, a 8-postotni rast BDP-a doveo bi Hrvatsku na tu razinu za deset godina.

Brži rast uvoza
Zabrinjavajući trend je i ponovno brži rast uvoza od izvoza i sve veći deficit u robnoj razmjeni u prva četiri mjeseca ove godine. Izdvoji li se brodogradnja, zapravo se bilježi pad izvoza, i to za 8 posto na godišnjoj razini. Ne dogodi li se promjena tog trenda, Belošević-Matić očekuje dodatno pogoršanje stanja platne bilance. Ona i predsjednik HGK Nadan Vidošević zaključili su kako bez povećanja izvoza nije realno govoriti o bržem rastu gospodarstva jer izvoz ima multiplikativan učinak na gospodarstvo, no za pozitivan pomak u izvozu nužno je povećanje konkurentnosti i restrukturiranje tvrtki, ali čitavih djelatnosti. “Stoga podržavamo sve aktivnosti Vlade u promociji i poticanju izvoza”, poručuju HGK-ovci, ipak zaključivši kako sama Hrvatska izvozna ofenziva nije i odgovor na sve potrebe za rast izvoza. Skupštinari su jednoglasno i bez ijednog komentara ili pitanja prihvatili izvješće o radu Komore u prošloj godini, te završni račun za 2006. u kojoj je, kako je Poslovni dnevnik već objavio, Komora ostvarila prihode od gotovo 221 milijun kuna, a rashodi su prelazili 219 milijuna kuna. Predsjednik Nadzornog odbora HGK Vinko Dumičić samo je konstatirao kako je završni račun u skladu sa statutom i ostalim propisima HGK te da je poslovanje Komore bilo racionalno. Rashodi su bili pokriveni prihodima, a bili su visoki jer je Komora financirala velik broj aktivnosti, dodao je Dumičić. Među ostalim, u izvješću o radu HGK istaknuto je kako je lani Komora organizirala sudjelovanje gospodarstvenika na više od 80 sajmova u zemlji i svijetu, bila je domaćin 30 inozemnih gospodarskih delegacija, a organizirala je 24 gospodarska izaslanstva na strana tržišta.

Regulatorna giljotina
Skupštinari su upoznati i s preliminarnim rezultatima Vladina projekta Hitrorez, u kojem je sudjelovala i HGK, a za koji bi idućih dana Vlada trebala donijeti odluku vezano uz preporuke o stavljanju “pod giljotinu” polovicu promatranih 7000 propisa važnih za gospodarstvo. Taj će projekt stvoriti pozitivno okruženje gospodarstvu i smanjiti troškove, no Nadan Vidošević istaknuo je kako se država mora više sama angažirati na pitanjima koja su također važna za razvoj poput definiranja useljeničke politike u Hrvatsku. HGK će, najavio je, iduće godine organizirati međunarodnu konferenciju o useljeničkoj politici jer to pitanje drži izuzetno važnim da bi ga se u uvjetima u kojima već imamo problem s radnom snagom prepuštalo budući razvoj inerciji. “Sve zemlje koje su postigle znatniji razvoj u posljednjih pedeset godina organizirale su i kontrolirale sustav useljavanja, istaknuo je Vidšević, poručivši da se takvim pristupom može spriječiti i problem slabe naseljenosti pojedinih područja poput Knina. Za takva područja šef HGK sugerira i izuzimanje iz fiskalnog sustava, i to ne na kraće staze, nego na pola stoljeća. Da bi Knin dosegnuo razinu na kojoj je Šibenik, mora se dugotrajno skinuti porezno opterećenje, pojašnjava Vidošević, upozorivši da se pritom ne treba bojati reakcija međunarodnih financijskih krugova. Ne radimo fiskalniju politiku da bi se nekom svidjeli, i kad smo već radili glupost u monetarnoj politici, nemojmo to ponoviti i s fiskalnom politikom jer smo onda za ništa pokapali mrtve, zaključio je Vidošević.