Ni gotovo godinu i pol nakon odluke Vlade da će konačno ugasiti Hrvatski fond za privatizaciju i osnovati novu instituciju koja bi efikasnije provodila upravljanje i prodaju tvrtki u državnom portfelju, još nije ni otvorena rasprava o mogućim rješenjima preustroja HFP-a. Tek se zna da je predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, koji je na čelo Fonda došao u veljači ove godine, izradio prijedlog tri modela reogranizacije HFP-a, ali nema informacija zašto Vlada o njima još nije raspravljala. U međuvremenu privatizacije se povremeno odvijaju, bez jasnog i poznatog plana, a ta se nepopularna ustanova nakon petnaest godina u praksi svela tek na adresu na koju se upućuju zahtjevi državnih tvrtki u problemima za hitnim pozajmicama za isplate minimalnih plaća. Samo je, primjerice, na posljednjoj sjednici Upravnog odbora HFP-a održanoj 18. rujna odobreno oko 40 milijuna kuna pozajmica. Riječ je o tvrtkama poput Dalmacijavina, čiji je dug kooperantima u iznosu 16 milijuna kuna HFP isplatio izravno na njihove račune jer je račun splitskog vinara blokiran.

Prihodi i rashodi
Odugovlačenje privatizacije razlog je i za pozajmice od oko 7 milijuna kuna Bizovačkim toplicama, potom 4 milijuna kuna crikveničkom hotelijeru Jadranu te 2,5 milijuna kuna imotskom Trimoti. Već za iduću sjednicu stižu zahtjevi za novim pozajmicama iz kaštelanskog Adriachema, crikveničkog Jadrana, Imote i drugih. Prema izvješću o poslovanju HFP-a u prvih pola godine, vidljivo je da osnovnim prihodima Fond nije u stanju financirati poslovanje i plaće za 180 zaposlenih. Prihodi od dividendi i drugih osnova s kojih se financira rad Fonda nisu bili dostatni za pokrivanje rashoda. Prihodi su iznosili 36,6 milijuna kuna, a rashodi 43 milijuna kuna, a manjak od 6,3 milijuna kuna pokriven je iz sredstava od prodaje dionica. Ukupne obveze Fonda u prvih pola godine iznosile su 2,38 milijardi kuna, za oko 220 milijuna kuna veće nego u istom lanjskom razdoblju. Službeno u HFP-u ne žele komentirati zamrznuti proces restrukturiranja te institucije. Šef Fonda još u proljeće razradio tri modela mogućeg preustroja, ali njima po svemu sudeći potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije bio u cijelosti zadovoljan. Iz krugova bliskih Vladi ljetos su, istina, dolazile najave kako bi u listopadu trebali konačno dobiti zatvoreni investicijski fond u koji bi se prenijelo određene dioničke pakete iz portfelja HFP-a, a dionice ZIF-a ponudile bi se i građanima u javnoj ponudi. I sam Polančec najavio je da će Vlada na prvu sjednicu sabora u rujnu uputiti novi zakon kojim će se regulirati rad ZIF-ova, a prvi bi takav fond bio formiran već u listopadu.

Bez žurbe
Te su najave dolazile na krilima dobrog odaziva građana na javnu ponudu dionica Ine i HT-a, no zbog globalne krize u Vladi ne žure s realizacijom te ideje. Listopad je na izmaku, a ni naznaka prijedloga zakona o transformaciji HFP-a još nema, što znači da preustroj nije realno očekivati ni početkom 2009. godine. Dok se čeka odluka na višim instancama, iz HFP-a i dalje odlaze kvalitetniji kadrovi. U HFP se s druge strane malo tko želi zaposliti. Vladinu taktiku ignoriranja problema za sada najoštrije kritizira sindikalni član Upravnog odbora Ozren Matijašević, koji poziva Vladu da se što prije uhvati rješavanja tog problema jer će se u suprotnom suočiti s daleko krupnijim posljedicama.