Hrvatski fond za privatizaciju ni nakon svih afera koje su ga potresale nije korigirao svoje ponašanje – još je jednom dobio kritiku Državnog ureda za reviziju zbog prakse odobravanja pozajmica tvrtkama u teškoćama, ali ovaj put i onima izvan svog portfelja.

Potraživanja od HŽ-a
“Zajmovi su odobravani i društvima u kojima Fond nema udjela u vlasništvu, a za odobravanje zajmova nisu doneseni kriteriji na temelju kojih bi tvrtke ostvarile pravo na zajmove,” navodi se u najnovijem revizorskom izviješću, koje se odnosi na 2008. godinu i koje bi trebalo biti razmatrano na ovotjednoj sjednici Hrvatskog Sabora. U izviješću, međutim, državni revizori ne navode i konkretna imena tvrtki kojima je odobrena pomoć, već samo podatak da se potraživanje HFP-a od ukupno 11,8 milijuna kuna odnosilo na pet tvrtki u kojima Fond niti druge državne institucije nemaju vlasničkog udjela u temeljnom kapitalu. Od tog su iznosa 1,6 milijuna kuna bili su zajmovi odobreni u 2008. godini. Na koje se tvrtke odnose navedene pozajmice i koji su argumenti da im se odobre, nismo uspjeli dobiti odgovor ni u HFP-u. Revizori navode da su koncem 2008. godine iskazani zajmovi Fonda u ukupnom iznosu od 1,56 milijardi kuna, a odnose se na potraživanja od društava u stečaju (606 milijuna kuna), kratkoročne zajmove tvrtkama (469 milijuna kuna), potraživanja od Hrvatskih željeznica (319 milijuna kuna), potraživanja od Ministarstva financija (62 milijuna kuna). Tu su i otkupljena potraživanja od Hrvatske poštanske banke (50 milijuna kuna), kredite i druga potraživanja preuzeta od HPB-a (48 milijuna kuna), dana jamstva u iznosu od 5,4 milijuna kuna. Među onima koji su dobili zajmove navodi se i Splitska plovidba u ukupnom iznosu od 5,2 milijuna kuna. Spomenuta potraživanja za kratkoročne zajmove od 469 milijuna kuna, pak, odnose se na pozajmice odobrene ukupno 21 poduzeću tijekom 2008. i ranijih godina, a od čega su, kako stoji u izviješću, potraživanja od tri društva u iznosu od 4,4 milijuna kuna i utužena. Revizori pri tom upozoravaju na sve učestaliju praksu reprogramiranja ranije odobrenih zajmova, a koju se u značajnijem volumenu, s ozbirom na krizu gospodarstva, tek može očekivati u podacima za prošlu godinu. Tijekom 2008., naime, Upravni odbor HFP-a odobrio je reprogram gotovo 110 milijuna kuna ranijih zajmova.

Jačanje krize
Državna revizija nalaže preispitivanje opravdanosti davanja novih zajmova tvrtkama koje ne vraćaju ranije odobrene kredite, kao i utvrđivanje kriterija za davanje pozajmica. S tom je praksom još lani UO HFP-a bio odlučio prekinuti, ali je naknadno nastavio zbog recesije i odgađanja restrukturiranja te institucije. Čak i jučer predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak komentirao je na sjednici UO-a da “Fond neće i ne smije biti bankomat”, ali i da ne može odustati od tog modela sve dok ne osigura alternativni način očuvanja radnih mjesta.

Lako do kredita

Ne plaćaju stare, dobili nove
Revizori tvrde i da je Fond u pojedinim slučajevima odobravao nove zajmove i onim tvrtkama koje mu nisu bile u stanju vraćati već dospjele kredite iz ranijih godina Utvrđeno je da je od 25 zajmova odobrenih za 17 korisnika u 2008. u ukupnom iznosu od 153 milijuna kuna, a koji su dodijeljeni zbog isplate plaća, likvidnosti tvrtke ili podmirenje obveza, iste te tvrtke nisu podmirile dospjele obveze, nego je i kod njih obavljan reprogram duga.