Hrvatski fond za privatizaciju tek je jučer kasno poslijepodne trebao dobiti plan rada za ovu godinu. Naime, na za javnost zatvorenome dijelu sjednice Upravnog odboru HFP-a trebalo se raspravljati o financijskom izvješću i analizi poslovanja u prošloj godini, te biti predložen detaljan plan i program rada HFP-a za 2010. godinu. Zašto se toliko kasni s usvajanjem dokumenata koji bi u poslovnom svijetu logično bilo razmatrati još na koncu prethodne godine, nismo uspjeli saznati. No, opravdanje za takvo probijanje rokova Fondu za privatizaciju nikako ne može biti planirano gašenje te institucije.

Plan rada
Čak i uz činjenicu da se priprema njegov godinama najavljivani preustroj, odnosno osnivanje nove Agencije za upravljanje državnom imovinom u koju bi uz HFP bile objedinjene i druge institucije koje raspolažu državnom imovinom, neovisno o tome HFP bi morao imati plan rada do početka rada nove Agencije. Tim više što realno i nije izvedivo da nova institucija zaživi prije početka iduće godine. Štoviše, mjesecima se osnivanje Agencije više niti ne spominje i nije niti poznato je li čelnik HFP-a Vedran Duvnjak, koji je ujedno i autor tog vladinog projekta, uopće dostavio program u zadanom terminu, koji je istekao prije gotovo mjesec i pol. Prijedlog zakonskog paketa koji je nužan za stvaranje nove institucije nije još predstavljen ni koalicijskim niti socijalnim partnerima. Trenutno je HFP najviše spominjan u okviru vladinih antirecesijskih mjera, odnosno osmišljavanju modela za ubrzanu privatizaciju manjinskih dioničkih paketa i udjela. S druge strane HFP većinske udjele uglavnom ima u tvrtkama koje prolaze velike poslovne i financijske teškoće. Međutim, osim izdvojenog slučaja tvrtki sa splitsko-dalmatinskog područja, niti jučer nije na sjednici Upravnog odbora bila planirana rasprava koliko od tih tvrtki može sudjelovati u vladinom modelu “C” namijenjenog upravo problematičnim tvrtkama. HFP s druge strane, nastavlja s isplatama pozajmica, kojih je lani isplatio ukupno 164,6 milijuna kuna. Uz iznimku Sunčanog Hvara korisnici tih pozajmica petnaest je standardnih klijenata HFP-a, poput Dalmacijavina, Adriachema ili crikveničkog hoteljera Jadran.

Prepolovljena zarada
Lani je HFP ostvario ukupno 140,4 milijuna kuna prihoda, što je pad za više od 65 posto u odnosu na 403,8 milijuna kuna u 2008. godini. Glavnina prihoda pri tom je došla s osnova prodaje dionica i udjela, 91,2 milijuna kuna, s tim da je i taj prihod prepolovljen naspram 2008. godini. S osnova dividendi HFP je lani, pak, “ubrao” ukupno 17 milijuna kuna, dok je godinu ranije taj iznos bio više od 32 milijuna kuna. Najveća dividenda HFP-u je došla od Atlanske plovidbe (7 milijuna kuna), Hotela Dubrovnik u Zagrebu (1,86 milijuna kuna), Hotela Baška (1,2 milijuna kuna), Jamnice (970 tisuća kuna), Ericsson NT (829 tisuća kuna), Zvijezde (817 tisuća kuna), Konzuma (770 tisuća kuna), te Zagrebačke pivovare (725 tisuća kuna). Istiskivanjem manjinskih dioničara HFP-u je lani uplaćeno više od 61 milijuna kuna. Prihod od najma ili prodaje nekretnina, pak, lani je bio tek 16 milijuna kuna, 89 % manji nego 2008.

Novi krug

Živogošće i Podgora
Na otvorenom dijelu jučerašnje sjednice Upravnog odbora HFP-a trebale su se donijeti odluke o raspisivanju novoga kruga prodaje većinskih dioničkih udjela države u hotelskim poduzećima Podgora i Živogošće. Također, kao što je nakon nedavnog posjeta predsjednika Upravnog odbora i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića Slavoniji bilo najavljivano, trebala se donijeti odluka o prodaji pod povlaštenim uvjetima oko 22 posto dionica Belja zaposlenicima te tvrtke. Time bi bio osiguran dovršetak procesa privatizacije te tvrtke, čiji je većinski paket od HFP-a pod posebnim uvjetima preuzeo koncern Agrokor Ivice Todorića.