Razumljivo je pitanje koje sebi postavljaju stručnjaci: Možemo li i dalje “poboljšati prirodu” na način da kontroliramo ispust vode iz naše podzemne gustijerne i usput iskoristimo njen energetski potencijal.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Razumljivo je pitanje koje sebi postavljaju stručnjaci: Možemo li i dalje "poboljšati prirodu" na način da kontroliramo ispust vode iz naše podzemne gustijerne i usput iskoristimo njen energetski potencijal – prvo: Da sama doteče do žednih i sušnih područja u regiji i drugo: Da pokrenemo neka suvremena mlinska kola?
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Razumljivo je pitanje koje sebi postavljaju stručnjaci: Možemo li i dalje "poboljšati prirodu" na način da kontroliramo ispust vode iz naše podzemne gustijerne i usput iskoristimo njen energetski potencijal – prvo: Da sama doteče do žednih i sušnih područja u regiji i drugo: Da pokrenemo neka suvremena mlinska kola?
Dočekali smo i to! Odgođena je realizacija projekta Ombla. Do kada? Do daljnjega ili još malo kasnije. Zanimljivo je pratiti kako jedan temeljito pripremljen strateški infrastrukturni objekt postaje predmet manipulativnog preispitivanja i birokratskog usporavanja i osporavanja.
Čini mi se da se od samog početka pogriješilo u načinu korektnog i konkretnog izvješćivanja zainteresirane javnosti, što je u konačnici ostavilo dovoljno prostora za nestručna i zlonamjerna preispitivanja, a time i usporavanja cijelog Projekta.
Projekt se od samog početka gotovo isključivo predstavlja kao hidroenergetski, premda je – po svojoj naravi i važnosti – ponajprije vodoprivredni. Umjesto da se govori prvenstveno o značaju objekta Ombla u smislu stabilne vodoopskrbe Dubrovnika i šire regije, stalno se naglašava hidroenergetski potencijal od 68 MW instalirane snage i godišnje proizvodnje od 225 GWh električne energije, što baš nije impresioniralo razmaženu javnost. Neš ti snage! Samo 68 MW?!?
U vremenima potvrdljivih klimatskih promjena, i na našem području smo svjedoci usložavanja vremenske slike s intenziviranim metereološkim događajima obilnih i kratkih padalina te dugih suhih i vrelih ljeta koji, svaki na svoj način, iskaču iz stogodišnjih prosječnih vrijednosti. Ove godine je u Dubrovniku u prvih pet mjeseci palo kiše koliko u cijeloj 2012. godini. Razmišljanja su meteostručnjaka da će se vremenski ekstremi i dalje pojačavati, postavljajući pred nas dodatne zahtjeve za prihvatom velikih količina vode u kraćim razdobljima i stabilnom vodoopskrbom u vremenima suša.
Cijeli tekst dostupan je u 10. broju NET-a, Nacionalnog energetskog tjednika, na linku. Također, cijeli tjednik u e-izdanju možete preuzeti na dnu sljedećeg linka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu