Zagreb dobiva siguran izvor topline, a država domaću energiju.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) investira 900 milijuna kuna u izgradnju novog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb (KKE EL-TO).
Radove će izvoditi talijanska tvrtka Fata, članica Danieli grupe, a završetak posla se očekuje početkom 2022. godine. Kamen temeljac za ovaj značajni energetski projekt su jučer položili premijer Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) investira 900 milijuna kuna u izgradnju novog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb (KKE EL-TO).
Radove će izvoditi talijanska tvrtka Fata, članica Danieli grupe, a završetak posla se očekuje početkom 2022. godine. Kamen temeljac za ovaj značajni energetski projekt su jučer položili premijer Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
Učinkovitost od 90 posto
Kako pojašnjavaju u HEP-u, Toplana će imati kapacitet električne snage 150 MWe i toplinske snage 114 MWt te je najveća pojedinačna investicija Hrvatske elektroprivrede u nove proizvodne objekte u posljednjih deset godina.
Novi će blok zahvaljujući najsuvremenijoj Siemensovoj tehnologiji kombi-kogeneracije, što znači istodobne proizvodnje električne i toplinske energije u spojnom procesu, uz visok stupanj učinkovitosti od 90 posto, ostvarivati više od 25 posto uštede primarne energije prirodnog plina. Uz to, zamjenom dotrajalih neefikasnih jedinica na lokaciji, značajno će se smanjiti specifične emisije CO2 i onečišćujućih tvari u dimnim plinovima.
Junckerov plan
Projekt je financiran kreditima Europske banke za obnovu i razvitak i sindikata komercijalnih banaka te Europske investicijske banke, uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (Junckerovog plana). Iz HEP-a ističu da je izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija koje će koristiti plin kao energent važan element obnovljivog scenarija razvoja HEP grupe do 2030. Iako je riječ o fosilnom gorivu, smjernice EU, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao element energetske tranzicije. HEP će u svim tehnologijama (kogeneracije, hidroelektrane, sunčane elektrane, vjetroelektrane i dr.) do 2030. godine ostvariti 1500 MW nove snage.
“Ovaj je projekt važan za HEP, Zagreb i Hrvatsku. Za nas jer ćemo dobiti najsuvremenije visokoučinkovito energetsko postrojenje. Zagreb će dobiti siguran izvor topline za 80 tisuća građana, a Hrvatska će dobiti na energetskoj samodostatnosti”, kazao je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu