Nakon godinu i pol dana mirovanja HEP-ov projekt gradnje hidroelektrane Ombla pored Dubrovnika, metaforički rečeno, izvučen je iz ladice.

Kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Hrvatskoj je elektroprivredi naložilo da provede Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Pojednostavljeno rečeno, radi se o dokumentu kojim proces odlučivanja o tome može li se ovaj projekt realizirati ulazi u svoju završnu fazu. Iako ove informacije službeno jučer nisu željeli komentirati niti u HEP-u niti u Ministarstvu, neslužbeno se može doznati kako će Hrvatska elektroprivreda tijekom narednih nekoliko mjeseci morati provesti opsežna istraživanja podzemnog biološkog sustava Omble i drugih sličnih lokacija na području Dubrovačko-neretvanske županije. O ishodu tih istraživanja ovisit će hoće li projekt u konačnici dobiti zeleno svjetlo ili ne.

Hidroelektrana Ombla jedan je od HEP-ovih projekata koji je tijekom proteklih godina izazvao najveću pozornost javnosti. Prvenstveni razlog tome jest činjenica da se radi o kompleksnom projektu podzemne hidroelektrne gdje se akumulacija i cjelokupna strojarska instalacija namjerava izvesti u krškom podzemlju toka rijeke Omble. Ta činjenica izazvala je brojne prosvjede raznih ekoloških udruga i drugih lokalnih nevladinih institucija koji su se žestoko borili protiv projekta, strahujući od njegovih negativnih posljedica, ali često se pritom koristeći i potpuno neutemeljenim dezinformacijama i paraznanstvenim spekulacijama. Dodatni problem bio je u tome što je HEP okolišnu, lokacijsku i načelnu građevinsku dozvolu za projekt ishodio još krajem 90-tih godina, kad je legislativa bila znatno blaža, a područje Omble još nije bilo dio zaštiećene europske ekološke mreže Natura 2000.

Temeljem tih dozvola HEP je bio i s Europskom bankom za obnovu i razvoj dogovorio i financiranje projekta, a projekt je bio i okidač za jedan od prvih ozbiljnih sukoba u Kukuriku koaliciji između tadašnje ministrice zaštite okoliša Mirele Holy i prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Zbog svih tih okolnosti sredinom prošle godine projekt je stekao iznimno negativan imidž u domaćoj javnosti, a kako je postojla mogućnost da se u cijeli slučaj – krene li HEP u realizaciju – uplete i Europska komisija, u nacionalnoj elektroenergetskoj kmpaniji su odlučili učiniti korak natrag, otkazati kreditni aranžman  s EBRD-om i pokrenuti regulativnu proceduru za ishiđenje prihvatljivosti na nacionalnu mrežu.

Mnogi su tu odluku tumačili i kao prešutno odustajanje od projekta, no evidentno je da u HEP-u i dalje ozbiljno računaju na gradnju te 68 megavata jake hidroelektrane. Najnovije rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode nipošto se ne može smatrati 'zelenim svjetlom' za realizaciju projekta, ali u HEP-u imaju objektivnih razloga nadati se kako će u konačnici uspjeti ishoditi potrebne dozvole. Naime, HEP je tijekom godina obavio cijeli niz istraživanja podzemne flore i faune u toku rijeke Omble, a prije dvije godine tvrtka je, na inzistiranje EBRD-a, od ugledne britanske konzultantske kuće WSP Enviromental naručila i Plan upravljanja bioraznolikošću kojim se detaljno isplaniralo sve mjere potrebne da bi se u slučaju gradnje elektrane spriječila trajna šteta staništima biljnih i životinjskih vrsta koje tamo postoje.

Taj dokument, iako je napravljen u skladu s najvišim svjetskim standardima, ipak za HEP je dosad  – u regulatornom kontekstu – bio bezvrijedan, jer nije bio proveden sukladno važećoj hrvatskoj zakonskoj proceduri. Ipak, ako je taj dokuemnt napravljen u skaldu s najboljim pravilima struke, smatraju u HEP-u, nema nikakvog razloga da ni ishod istraživanja koje će se voditi prema službenoj proceduri Ministarstva zaštite okoliša bude drukčiji. Je li taj optimizam utemeljen trebalo bi biti poznato do sredine 2015. kad se očekuje konačna odluka o sudbini HE Ombla.