Predstavnici tri strane – Hrvatske elektroprivrede, domaćeg konzorcija Adrial, kojem je Vlada prodala šibensku Tvornicu lakih metala, te mostarskog Aluminija – utanačili su u ponedjeljak u Zagrebu ključne elemente modela po kojem bi uslijedile korekcije ugovora o isporuci struje TLM-u za potrebe proizvodnje sirovine u Mostaru.
Ključno je načelo da HEP ne smije biti na gubitku, a kako doznajemo od sudionika sastanka koji je želio ostati anoniman, to bi osigurala donja granica ispod koje HEP ne bi prodavao struju TLM-u. Ona iznosi 0,62 cijene proizvodnje struje u Hrvatskoj, dok je gornja granica cijena domaće proizvodnje struje. Prema riječima tog sugovornika, to znači da bi formula po kojoj bi se određivala cijena ostala ista tako da se cijena i dalje formira na bazi cijene aluminija na Londonskoj burzi i tečaja eura, no uvele bi se margine ispod i iznad kojih cijena električne energije ne smije pasti, odnosno ne smije narasti. Ako bi cijena struje otišla ispod donjeg limita, što se događalo prošle godine zbog niske cijene aluminija, razliku više ne bi snosio HEP nego TLM, doznajemo iz izvora bliskog HEP-u. Dogovor o korekciji ugovora treba odobriti Uprava HEP-a, te Nadzorni odbor i skupština, što uključuje i ministra gospodarstva Đuru Popijača. U HEP-u oko toga navodno neće odugovlačiti jer je s partnerima iz Šibenika i Mostara dogovoreno da se HEP obešteti na osnovu novog ugovora počevši od 19. siječnja 2010., kada je Uprava službeno raskinula ugovor s TLM-om smatrajući da je riječ o ništavnom ugovoru. Kada bi se promijenjeni ugovor primijenio na sadašnje stanje, ne bi utjecao na cijenu koja trenutačno za potrebe Aluminija iznosi 37 eura po megavatsatu. Takvo je stanje od početka ove godine pod utjecajem oporavka tržišta aluminija, a problem HEP-ove štete na tom poslu – navodnih 600 milijuna kuna štete što DORH istražuje – nastao je 2009., kada je u čak u jednom trenutku HEP isporučivao TLM-u struju za mostarski Aluminij po cijeni od 21 eura po megavatsatu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nije tu nista cudno svoje TE gradili smo na kosovu, svoju NE gradili smo u Sloveniji, tvornicu Al u BiH. Da smo bar time sprijecili doseljavanje hercegovaca ali nismo. Koliko BiH participira u subvenciji svojih radnjka a tvrtke koja je jedan ako ne i najveci izvoznik u BiH. Ovo nema veze sa ekonomijom nego glasom dijaspore. 600 000 000 kn gubitaka i najbolja privatizacija u HR. Svaka cast, jos koja takva uspjesna privatizacija i bankrotirati cemo.
Uključite se u raspravu