Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić rekao je kako Hrvatsku do 2030. vidi među najrazvijenijim zemljama članicama EU i zemljama svijeta dok su oporbeni zastupnici upozorili na pad standarda i rekordnu inflaciju.

“Do 2030. godine vidim nas uz bok najrazvijenijih, samoj svjetskoj eliti. Među najrazvijenijim zemljama članicama EU, a samim tim i među najrazvijenijim zemljama svijeta”, rekao je Erlić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o godišnjem izviješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.

Time je odgovorio IDS-ovom Emilu Dausu kojeg je zanimalo kako oobno vidi Hrvatsku 2030. godine s obzirom na to da je Hrvatska postala društvo trgovine i usluga s malo proizvodnje kojem oko 20 posto BDP-a donosi turizam.

Erlić je istaknuo kako ih “objektivnih faktori” ohrabruju da to mogu ostvariti s obzirom na očekivani veliki investicijski potencijal te ulaganja u područja, poput zelenih politika, digitalizacije, socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja.

“Ogroman, nikad veći investicijski ciklus trenutno slijedi u Republici Hrvatskoj pogonjen i fondovima EU i drugim sredstvima. Za vjerovati je da će to stvoriti konkurentnije društvo, još bolje i kvalitetnije uvjete te standard s kojim će svaki stanovnik moći biti zadovoljan”, poručio je.

Oporba se brojnim replikama obrušila na podatke iz raspravljanog izvješća, ocjenjujući kako oni pokazuju da živimo u “paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu” te da vladajući ne vide kako ljudi u stvarnosti žive.

Oporbeni zastupnici ustrajali su u kritikama da standard pada, da su podaci manipulativni, da je 400.000 ljudi iselilo iz zemlje te da je u Hrvatskoj više od deset posto stranih radnika.

“Zar ne vidite kako ljudi u Hrvatskoj žive? Standard pada drugu godinu za redom, plaće i mirovine realno padaju, inflacija je nikad viša, cijena osnovnih životnih narasla je za 20 posto”, rekao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati).

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Erlić mu je odgovorio da su u izvješću korišteni podaci temeljeni na europskoj metodologiji i statistici koji jasno pokazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala duplo veći rast BDP-a, odnosno 6,3 posto u odnosu na tri posto koliki je europski prosjek.

Vezano uz iseljavanje iz Hrvatske, Erlić je kazao da se svake godine smanjuje. Pojasnio je da je iseljavanje bilo kontinuirano od ulaska u EU, ali je u prošloj godini bilo neznatno.

Erlić je, na kritike Katarine Peović (Radnička fronta) da podaci o rastu BDP-a po glavi stanovnika pokazuju da smo u odnosu na sve usporedive zemlje rasli sporije osim Bugarske, ponovio kako cijela Europa priznaje da rastemo.

“Pokazatelji su jasni i egzaktni. BDP raste u apsolutnom iznosu i nikada u povijesti nije bio veći nego je danas”, ustvrdio je ministar.

SDP-ova Andrea Marić upozorila je da smo jako loši po podacima o zdravstvenom stanju nacije jer smo po smrtnosti od raka drugi najgori u EU, a Erlić je odgovorio da se kontinuirano sredstva fondova EU ulažu u zdravstveni sustav te je u svim županijama napravljen napredak vezano uz ulaganja u dnevne bolnice i primarnu zdravstvenu zaštitu.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako neće u srijedu sudjelovati na glasovanju o izvješću, tražeći da se podaci u njemu ujednače.

Ljudi, ovo vam stvarno izgleda amaterski, poručio je vladajućima Božo Petrov (Most), prozvavši ih da su pokušali manipulirati podacima koji im ne odgovaraju.

Kada se uzme prezentacija izvješća s Vlade, grafikoni ne sadrže iste točke mjerenja, u jednom je jedna, u drugom druga, kazao je Petrov, tvrdeći da sve to stvara dojam jeftinog kazališnog komada.

Marko Pavić (HDZ) rekao je kako je fascinantno koliko oporba želi iskriviti podatke o rastu BDP-a, zaposlenosti i svega onog što Vlada dobro radi.

Istaknuo je da su druge zemlje imale deset godina više za korištenje sredstava iz fondova EU, ali se hrvatska minimalna plaća približava onoj u Češkoj i Slovačkoj te je premašila one u Bugarskoj i Rumunjskoj.