Prema prvim nepotpunim službenim rezultatima parlamentarnih izbora koje je sinoć u 21 sat objavilo Državno izborno povjerenstvo na temelju biračkog uzorka od oko 8 posto relativni izborni pobjednik je HDZ. S 32,6 posto glasova u Hrvatskoj i u tom trenutku, preračunato, sa 61 osvojenih mandata (pet manje nego na prošlim izborima) HDZ stječe vodeću poziciju dok je, s druge strane, SDP temeljem prvog uzorka osvojio 30,3 posto što znači 52 mandata, tj. 18 više nego 2003. U kasnijim manjim korekcijama podataka do zaključenja ovog broja neznatno je rastao pa se smanjivao broj HDZ-ovih glasova, a SDP-ovci su ispočetka gubili i onda nadoknađivali tu poziciju tako da se u 22 sata, prema podacima DIP-a, odnos između HDZ-a i SDP-a ustalio na navedenim brojkama. Prvi uzorak DIP-a pokazao je da manjine osvojaju 8 mandata. HNS je s 8,7 posto glasova osvojio osam mandata, a IDS četiri mandata. Za koaliciju HSLS-HSS glasovalo je 6,1 posto birača, pa HSS-u preračunato pripada pet mandata, a HSLS-u tri. Umirovljenici su osvojili 2,9 posto što iznosi jedan mandat. Osvojeni glasovi HSP-u donose tri mandata, a Glavaševa stranka dobija četiri mandata. Prema obrađenim podacima u 11 izbornih jedinica odaziv je bio nešto veći od 62 posto, a čak je 98,5 posto listića bilo važećih. Kako je odaziv u Hrvatskoj bio sličan onome onome u 2003., a s obzirom da je u Bosni i Hercegovini izišlo oko 100 tisuća birača, svakako treba računati da će dijaspora osvojiti 6 mandata, znači dva mandata više nego na izborima 2003. što će se pribrojati HDZ-u. Kako su prvi DIP-ovi rezultati temeljeni na podacima biračkih mjesta koja su iz manjih gradova ili ruranih mjesta, pa su ih stigli najprije obraditi, što je i potvrdio predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, u prvim komentarima stručnjaka ipak je isticano da ih ne treba s velikom rezervom uzeti. Kako navode, bez ozbira što nema informacije o tome jesu li podaci stizali stihijski s terena ili je unaprijed određen uzorak biračkih mjesta koji je reprezentativan, na osnovu prethodnih izbora pokazalo se da DIP ima relatovno dobre i stabilne rezulatate čak i u prvim objavama koji se kasnije ne demantiraju nekim velikim procjenama. Procjene su iz DIP-a bile da će ovaj prvi uzorak biti na oko osam posto a s tim je vezano i njihovo ograđivanje uz navođenje da je slično bilo i 2003. HDZ je, dakle, osvojio uvjerljivu većinu u Hrvatskom saboru, ali još je uvijek pitanje hoće li moći formirati Vladu. Njegov koalicijski potencijal naizgled je manji od SDP-ova, uz kojeg se vežu HNS i IDS, no te tri stranke još uvijek ukupnim brojem mandata zaostaju za HDZ-om.

SDP je računao i na glasove HSS-a čiji je predsjednik Josip Friščić najavljivao da će se prikloniti onoj stranci koja pobijedi na izborima u Hrvatskoj, bez glasova dijaspore. No, i po tom kriteriju, HSS bi se mogao opredijeliti za HDZ jer stranka Ive Sanadera pobjeđuje i na “domaćem terenu”. Dakle, veliko je pitanje tko će sastaviti vladajuću koaliciju, s obzirom da se uzimaju u obzir i glasovi nacionalnih manjina. HDZ bi, prema nagađanjima političkih analitičara, partnere mogao tražiti samo među manjinama i eventualno u koaliciji HSS/HSLS, budući da se već ranije posvadio s HDSSB-om (četiri mandata) i HSP-om (tri mandata). Šef pravaša Anto Đapić razišao se sa Sanaderom i najavio da nema šanse da će svojm glasovima pomoći HDZ-u da formira Vladu. Jednako je nerealno očekivati i da će Sanaderu pomoći i stranka Branimira Glavaša, koji sadašnjeg premijera optužuje da ga je strpao u zatvor. Sanaderu tako ostaje još Hrvatska stranka umirovljenika, no njezin izborni uspjeh previše je skroman da bi predstavljao značajniju pomoć. Dakle, kad bi se sve stavilo na papir, HDZ-u (prema prvim nepotpunim podacima koji su varirali) bi trebalo desetak mandata za formiranje Vlade, otprilike koliko i SDP-u u suradnji s HNS-om i IDS-om. Na predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću je odluka kome će dati priliku da prvi krene u vrbovanje partnera. U prvoj izjavi on je dao naslutiti da će tu mogućnost povjeriti izbornom pobjedniku HDZ-u, budući da bi drugačija odluka izazvala veliko nezadovoljstvo. Neki ustavni stručnjaci mišljenja su da bi najsnažnija stranka trebala prva dobiti priliku formirati Vladu i tek ako ona u tome ne uspije, tada bi se mandat trebao povjeriti drugoj najsnažnijoj stranci. No, jedina stvar koju je predsjednik Mesić konkretno najavio (do zaključenja ovog izdanja) jest da je otpala mogućnost za Veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a. Nakon prebrojavanja rezultata kreće potraga za partnerima. U trijumfu bipolarizma male stranke ponovno drže sve konce u rukama.
(Suzana Varošanec, Tomislav Klauški)