Hrvatska banka za obnovu i razvitak ponaša se birokratski i neprofesionalno.

Tvrdio je tako u intervjuu Poslovnom dnevniku čelnik Ingre Igor Oppenheim govoreći o propalom poslu u Alžiru gdje je tamošnje Ministarstvo obrane s njima raskinulo ugovor o gradnji bolnice. Zamjera HBOR-u što je prenio 9,4 mil. eura francuskoj-afričkoj banci UBAF na ime garancija usprkos sudskoj zabrani da do konačne odluke suda ta sredstva ne smiju biti prebačena.

Oppenheim tvrdi da je Ingra obavijestila HBOR o sudskoj odluci o privremenoj zabrani transakcije "dostavivši im kopiju originalne presude na francuskom jeziku i prijevod na hrvatski". No iz razvojne banke poslali su dopis kojim to demantiraju:  "HBOR nije primio sudsku odluku kojom bi mu bilo  zabranjeno plaćanje. Bankarska garancija na poziv predstavlja neopozivu obvezu garanta na plaćanje pa garant može uskratiti plaćanje po pozivu jedino ako poziv nije sukladan ili nije dostavljen u roku važenja garancije ili ako je garant zaprimio odgovarajuću sudsku odluku kojom mu se zabranjuje plaćanje po garanciji, a što u ovom predmetu nije bio slučaj", stoji u njihovom dopisu.

U njemu ističu kako HBOR kao garant mora ispuniti obvezu plaćanja preuzetu garancijom. "Pritom postupa pažljivo i profesionalno, vodeći računa da ne dovede u pitanje svoju međunarodnu reputaciju izdavatelja garancija na poziv", navode pojašnjavajući kako je bankarska garancija samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu za koji je izdana. "Iz navedenog je vidljivo kako je HBOR postupio profesionalno i u skladu s ugovornim obvezama", tvrde u banci.

Reagirali su i na Oppenheimovu opasku o (pre)povoljnim kreditima svojim zaposlenicima, ali i Agrokoru o čemu kažu: "HBOR nekoliko godina ne odobrava stambene kredite zaposlenicima, a kada ih je i odobravao kamatna stope su bile više nego što gospodin navodi. Što se tiče plasmana društvima iz Agrokora, sva su potraživanja HBOR-a, 539 mil. kn, a ne 940 milijuna, osigurana i priznata u sklopu nagodbe, te neće pasti na teret poreznih obveznika".