Jedna od nekoliko inicijativa vezanih uz konsolidaciju malih banaka, čini se, prelazi u fazu konkretiziranja. Alternative Private Equity, društvo koje upravlja jednim od pet fondova za gospodarsku suradnju, već mjesecima radi na projektu čijom se okosnicom nametnula Centar banka, a na izmaku 2011. navodno je dobio i konačnu suglasnost ‘državnog partnera’ u tom privatno-državnom fondu rizičnog kapitala. Ovih dana krenule su informacije da je jedna od posljednjih transakcija Hrvatske banke za obnovu i razvoj u 2011. bila vezana upravo uz Alternative fond i HBOR-ovu ulogu kvalificiranog ulagatelja u FGS-ove u ime države.

Na upit Poslovnog dnevnika da se očituju o neslužbenim tvrdnjama o konačnoj suglasnosti fondu, navodnom prijenosu sredstava te veličini uloga u HBOR-u, kao i u Alternative PE-u, nismo dobili odgovore. Nisu ni potvrdili ni dematirali informacije, pa ostaje nepoznanica i je li možda kod prijenosa sredstava ipak posrijedi tek spuštanje ostatka proračunskog novca za FGS-ove HBOR-u. “HBOR kao kvalificirani ulagatelj sudjeluje u radu FGS-ova, pa tako i Alternativea, no s obzirom na prirodu podataka koji su vam potrebni, molimo da se za sve upite obratite Alternative FGS-u”, stoji u odgovoru Ive Božović iz HBOR-a. Zoran Zemlić iz Uprave Alternative PE-a podsjetio je da su iz tog fonda prije nepunih mjesec dana jasno potvrdili bavljenje ulaganjem u projekt konsolidacije malih banaka u Hrvatskoj, ali “zbog osjetljivosti procesa i samih pregovora trenutačno nismo u mogućnosti komentirati detalje kao ni neslužbene informacije. Čim to bude moguće javnost ćemo obavijestiti o detaljima ulaganja”. Preko svog predstavnika u Povjereničkom odboru Alternative FGS-a HBOR je već ranije dao prethodnu suglasnost upravi Alternativea. Zemlić je pak na prosinačkom brifingu koji su organizirala društva za upravljanje FGS-ovima istaknuo da su razgovarali s deset malih banaka (Vaba je npr. i sama potvrdila razgovore) i da je to dobar projekt u kojemu svoj interes ima i država, no istom je prilikom rekao i kako je u fokusu tog FGS-a s ukupnim kapitalom od 600 milijuna kuna još nekoliko projekata koji su dobili prethodno pozitivno mišljenje Povjereničkog odbora. Druga i konačna suglasnost se, shodno propisanim procedurama za te fondove, dobiva (ili ne dobiva) nakon dubinskog snimanja.

Kad su posrijedi male banke, u financijskim se krugovima inicijativa Alternative PE-a tumačila kao projekt koji predviđa nekoliko faza, kao i više investitora koji bi se uključili u njega. Vezano uz iznose, dosad se o inicijalnom ulogu Alternativea u bankarsku dokapitalizaciju govorilo uglavnom u kontekstu maksimalne svote predviđene statutarnim limitima za pojedinačni projekt (1/3 ukupnog kapitala), a to je u njihovu slučaju 200 milijuna kuna. S obzirom na veliku diskreciju koja prati taj posao, međutim, sve su procjene očito dosta nepouzdane. Iako je diskrecija razumljiva s obzirom na osjetljivost pregovora o dokapitalizaciji s postojećim vlasnicima banke/banaka (naročito kad su posrijedi valuacije), činjenica je da su aktivnosti vezane uz FGS-ove općenito obavijene možda i prevelikom dozom tajnovitosti. Pogotovo od strane države. Zasad se ne zna koliko je proračunskog novca preusmjereno u FGS-ove. Zna se tek da je originalnim planom državnog proračuna za 2011. za uloge u FGS-ove bilo ‘ucrtano’ 100 milijuna kuna (upola manje nego što je pravilima za FGS-ove predviđeno polovica od iznosa koji predstavlja petinu od milijarde kuna s kojom država sudjeluje u projektu, ali kroz pet godina), te da je prilikom listopadske preraspodjele u proračunu za FGS-ove osigurano dodatnih 80 milijuna. Taj iznos zasigurno nije potrošen do kraja 2011., barem ne u cijelosti, a vjerojatnije je da je fondovima prosljeđen samo manji dio. Prilikom posljednjeg javnog istupa predstavnika FGS-ova, naime, govorilo se o dva projekta u jako poodmakloj fazi za ulaganje; Nexusova investicija u dva podatkovna centra ulaganjem u projektno društvo Podatkovni centar Križ te Quaestusova dokapitalizacija tvrtke Fragaria koja se bavi voćarstvom i povrćarstvom. Još nekoliko kod drugih FGS-ova bilo ih je na putu prema konačnom odobrenju, no pitanje je jesu li izbori i promjena vlasti ipak usporili stvari.