U Cavtatu su jučer, za trajanja Euromoneya, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Europska investicijska banka potpisale Ugovor o globalnom zajmu u iznosu od 40 milijuna eura. Potpisivanju je prisustvovao i Damir Polančec, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Zajam će se koristiti za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva, zaštite okoliša, uštede energije i gradnje komunalne infrastrukture te turizma. Riječ je zapravo o nastavku suradnje dviju financijskih institucija koja je započela još 2001. kada je potpisan prvi ugovor o globalnom zajmu u visini 10 milijuna eura i koji je u cijelosti iskorišten.

Dio u banke
Prema procjenama Antona Kovačeva, predsjednik Uprave HBOR-a, novi bi zajam, iako je riječ o četiri puta većem iznosu, mogao biti iskorišten već do konca 2008. godine. Naime, prilikom ugovaranja prvoga zajma, procedure EIB-a bile su vrlo stroge, a kriteriji za povlačenje sredstava krajnjim korisnicima vrlo oštri. Zbog toga je i trošenje sredstava bilo sporije. No sada su uvjeti bitno drukčiji, EIB više nije tako zahtjevan kad je riječ o proceduri, što se zapravo tumači i kao dobar signal za Hrvatsku – razina poslovnih standarda u svakom smislu se očito tako povećala da više nije potrebno “kontrolirati” svaki detalj. Kako je objasnio Kovačev, krediti namijenjeni sektoru MSP-a imat će rok otplate do 12 godina, a oni namijenjeni infrastrukturnim projektima do 15 godina. Namjera je banke u tim projektima potaknuti na suradnju lokalnu zajednicu i poslovni sektor, a dio sredstava plasirat će se i hrvatskim komercijalnim bankama, u ovisnosti o programu koji će se financirati. Naime, praksa je HBOR-a da, primjerice, direktno financira infrastrukturne projekte, dok neki projekti iz poslovnog sektora zahtijevaju most preko banaka. U svakom slučaju, ovim je zajmom otvorena još jedna vrlo povoljna linija financiranja, a čim se potroši, moći će se uzeti nova.

Zbog samodokazivanja
Europska investicijska banka je, inače, od 2001. godine, od kad djeluje u Hrvatskoj, ovdje ukupno, kroz različite projekte, plasirao oko milijardu eura. Dva velika zadnja projekta za čije financiranje je potpisan ugovor jesu projekt plinovoda prema Dalmaciji i luke u Gaženici. EIB je inače bankarska institucija Europske unije, osnovana 1957., a prema riječima Fabia Bargaglia Petruccija, koji je jučer potpisao ugovor s HBOR-om, čim Hrvatska uđe u EU postat će dioničar banke koja godišnje plasira oko 50 milijardi eura sredstava u 145 zemalja. “Istraživanja pokazuju da danas u Hrvatskoj više od 60 posto ispitanika izjavljuje da se na ulazak u poduzetništvo odlučilo zbog neke vrste samodokazivanja, želje da realiziraju neku svoju poslovnu ideju. Još 2004. godine više do polovice ispitanika iz poduzetništva odgovaralo je da se na poduzetništvo odlučilo iz nužde. Istodobno, Index koji pokazuje rast broja novih poduzetnika na sto radno aktivnih stanovnika narastao je sa 3,6, koliki je bio 2005., na 8,6 u 2006. godini. To veoma mnogo govori o propulzivnosti sektora koji i lisabonska Agenda naznačuje kao jedan od ključnih nositelja rasta gospodarstve Europske unije”, ilustrirao je podatcima Damir Polančec svoje zadovoljstvo potpisanim ugovorom te čestitao objema stranama.