Direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu dr. Peter Hasslacher u osvrtu na ovogodišnju gospodarsku suradnju između Hrvatske i Austrije navodi da je s, gledišta austrijskog gospodarstva u Hrvatskoj, 2007. protekla vrlo dinamično. Pritom osobito ističe prvorazrednu suradnju s mnogim tvrtkama i brojnim tijelima državne i lokalne vlasti. Ponovno intenziviranje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Austrije rezultiralo je, kaže, s rekordom u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Rast dinamike
“Na pomolu je rekord našeg ovogodišnjeg vanjskotrgovinskog volumena u iznosu od preko dvije milijarde eura kao i rastuće austrijske investicije u Hrvatskoj u iznosu od preko četiri milijardi eura. Očekujem da će 2008. pridonijeti daljnjem rastu dinamike hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosa, ali i da će biti više spremnosti za suradnju pojedinih hrvatskih gospodarsko-političkih čimbenika”, ističe Hasslacher. Objašnjavajući očekivanja u pogledu predstojeće bolje suradnje dr. Hasslacher ne propušta najprije istaknuti kako je pohvalno što su u 2007. godini hrvatski dužnosnici često koristili izraz “europski standardi”. Pored zemljopisne činjenice da je Hrvatska dio Europe, time politika i način razmišljanja potvrđuju kako Hrvatska postaje sve više dio EU. Nakon skoro jednog stoljeća raznih iskustava, smatra da se zahvaljujući takvom načinu razmišljanja stiže u srce Europe. Pridržavanje europskih standarda podrazumijeva se tada samo po sebi, ali…“Da to nije uvijek tako i da otvoreni dijalog koji je dio europskog standarda u Hrvatskoj nije uvijek moguć, može svatko iz iskustva potvrditi. Često postoji dojam da se dijalog prima kao kritika i da nije poželjan te da, štoviše, smeta. Na najnižoj razini dijaloga to bi značilo da minimalna reakcija javne uprave mora biti reakcija na pitanja i pismene upite. Međutim česti su slučajevi da, primjerice, ministarstvima upućeni dopisi jednostavno ostanu neodgovoreni i da politički dužnosnici, kao što je potpredsjednik Vlade, ne smatraju potrebnim odgovoriti na dopis i s time odbacuju dijalog”, kaže Hasslacher. On se ipak nada da su to samo relikti iz prošlih dana jer to sigurno nema veze s europskim standardima. “Na žalost, takav način ponašanja još uvijek je rasprostranjen te se i dalje tolerira. Hrvatsko gospodarstvo i gospodarstvenici, s druge strane, pokazuju kako se to bolje radi. Svojom su integracijom na unutarnjem europskom tržištu daleko napredovali i rade sve efikasnije. Na to ukazuju i uspjesi pojedinih tvrtki na zapadnoeuropskim tržištima, a potvrđuje se to i na primjeru hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosa u 2007. godini”, objašnjava Hasslacher. Tako se vanjsko-trgovinska razmjena nakon slabijih godina uspjela “popeti” na preko 15 milijardi kuna. Iako Hrvatska bilježi smanjeni deficit, činjenica je da je još uvijek prevelik. Također i izravna ulaganja pokazuju porast dinamike. Ulaganja austrijskih tvrtki u Hrvatsku su nakon smanjenja 2006. opet porasla i iznose više od 30 milijardi kuna. Rastući je i interes hrvatskih tvrtki za ulaganjem u Austriji, a to Hasslacher smatra važnim iz razloga što samo ciljana i dugoročno orijentirana internacionalizacija – u koju se ubrajaju ulaganja u inozemstvu – može poboljšati hrvatsku poziciju u tržišnom natjecanju.

Izvozna ofenziva
“Glavni cilj za 2008. trebao bi biti poboljšanje interne i eksterne hrvatske tržišnonatjecateljske pozicije. Interno bi trebalo poboljšati odnosno reformirati već godinama poznate slabe točke od javne uprave preko pravosuđa i javne nabave sve do procesa privatizacije i restrukturiranja. Samo tako poduzetnička energija od neproduktivne borbe s birokracijom može biti pozitivno kanalizirana i iskorištena za tržišno natjecanje. Eksterno bi trebalo djelomično započetu izvoznu ofenzivu primjenjivati i pojačati podršku hrvatskim izvoznicima na stranim tržištima. U tom kontekstu uloga monetarne politike sigurno će biti ključna”, ističe sugovornik Poslovnog dnevnika. Dodatno bi marketing zemlje, kaže Hasslacher, trebalo intenzivirati i staviti pod krovnu organizaciju. Smatra da dobar proizvod – a Hrvatska kao proizvod postaje sve bolja – sam po sebi nije dovoljan. “Kako bi se taj proizvod adekvatno prezentirao također su potrebne suvremene marketinške metode i odgovarajući kadar, čega zasad nema u javnoj upravi”, ističe Hasslacher. “Ako bi se ove i druge namjere uspjelo realizirati u 2008., napravili bi se odlučujući koraci k sveobuhvatnom postizanju europskih standarda”, zaključuje dr. Hasslacher.