Na Veleučilištu VERN' je u okviru VERN' Foruma održan panel pod nazivom „Budućnost eura“, na kojem su gostovali prof. dr. dr. h. c. mult. Hans – Werner Sinn, jedan od najutjecajnijih svjetskih ekonomista i predsjednik renomiranog Ifo instituta, dr. sc. Tomislav Ćorić, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Klaus – Peter Willsch, član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, dr. sc. Dubravko Radošević, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, predavač na Veleučilištu VERN' te dr. sc. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Na panelu se diskutiralo o ulozi Europske centralne banke u monetarnoj politici EU, mogućem izlasku Grčke iz eurozone i rješenju grčke krize, njemačkom ekonomskom modelu i njegovoj primjeni u Hrvatskoj, domaćoj monetarnoj politici, ulasku Hrvatske u eurozonu, te manifestaciji krize u eurozoni na hrvatski monetarni sustav i građane.

„Izlazak Grčke iz eurozone znatno bi pojednostavio njihove reforme i ubrzao njezin oporavak. Hrvatska se donekle i ponašala kao članica eurozone u pogledu zaduživanja građana i države, ali niste formalna članica eurozone i zbog toga možete fleksibilnije provoditi reforme. Ne možete ih provoditi na duži vremenski period, već ih morate provesti odmah, a rezultati dolaze kroz određeni vremenski period“, istaknuo je Hans – Werner Sinn.

„Eurozona mora uvesti stroga pravila za prijem u članstvo i odrediti sankcije za zemlje koje se ne drže pravila. EU neće propasti bez eurozone jer je ona prvenstveno organizacija solidarnosti i pomaže razvoju cijelog kontinenta. Eurozona nije tako zamišljena, ona ima svoja jasna pravila koja su neke članice prekršile bez posljedica i to je naš pravi problem“, izjavio je Klaus – Peter Willsch.

„Sve što je dosad učinjeno oko rješavanja grčkog pitanja daje nadu da bi se europska monetarna unija mogla održati i ostati stabilnom. To će pozitivno djelovati na stabilnost EU i NATO-a“, naglasio je Dubravko Radošević.

Panelisti su diskutirali i o povjerenju hrvatskih građana u domaću valutu, što se često ističe i kao glavni razlog eurizacije Hrvatske.

„Udio stranih depozita u udjelu ukupnih depozita je najniži bio između 2000. i 2008. i iznosio oko 60 posto, dok danas iznosi oko 80 posto. Iz tog je razdoblja očigledno da gospodarski rast generira i povjerenje u domaću valutu“, istaknuo je Tomislav Ćorić.

„Hrvatska je u samom vrhu po stopama inflacije svojih valuta u zadnjih 40 godina i to je razvilo nepovjerenje građana u domaću valutu. Banke omogućuju štednju i kredite u stranoj valuti, jer samo zrcale raspoloženje građana. Deeurizacija Hrvatske je moguća, ali samo uz sekularnu aprecijaciju tečaja, što nam nikako nije u interesu“ , upozorio je Michael Faulend.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?