Za razliku od malih investitora koji su posljednjih mjeseci u stanju panike, dugoročnim je investitorima, u prvom redu fondovima, korekcija izvrsna prilika za zaradu. No, za razliku od ‘kitchen sinkinga’, ulagačke strategije u kojoj ulagači traže cjenovno dno krize kako bi što jeftinije kupili vrijednosnice, čini se da je dio domaćih fond menadžera odlučio iskoristiti situaciju i dodatno srušiti burzu.

Kršenje zakona
Kako se kolumnistu tjednika Lider Tomislavu Birtiću pohvalio jedan neimenovani fond menadžer, samo dan nakon objave bankrota američke banke Lehman Brothers ‘raspalio je po bidu‘ (nalozi za prodaju) i dogovorno s kolegama stvorio paniku kako bi male investitore nagnao na prodaju, za što je bilo dovoljno tek 50-ak milijuna kuna. Drugi fond menadžeri tome su se, kaže, pridružili, ne vodeći računa o tome da u stvari nanose ulagačima i osiguranicima jer umanjuju vrijednost njihove imovine, odnosno štednje/investicija. Imovina pojedinih mirovinskih fondova u posljednja tri mjeseca, prema neslužbenim podacima, vrijedi manje i više od pet posto.

O takvom manipuliranju cijenama o kojemu već dugo tržište bruji iz Hanfe u četvrtak nismo mogli doznati ništa. Josip Glavaš, predsjednik Udruge društava za upravljanje fondovima najavio je za petak i službeno priopćenje o optužbama na račun fond menadžera. No, za glasnogovornika Zagrebačke burze Željka Karduma situacija je kristalno jasna. “Sve sumnjive transancije može ispitati Hanfa, ako mi išta sumnjivo primjetimo onda proslijedimo regulatoru“, kaže Kardum, te napominje da iza svake transakcije ostaje pisani trag tko ju je proveo i po kojoj cijeni. Na pitanje je li u zadnjih desetak dana (od bankrota Lehman Brothersa) Burza primjetila ijednu sumnjivu transakciju, odgovara negativno. Da burza reagira na dvojbene transakcije, kaže, vidljivo je iz svih javnih opomena koje je Burza izrekla svojim članovima. Na pitanje zašto Hanfi nije prijavio o kojem je fond menadžeru riječ, Tomislav Birtić kratko kaže: ”Tekst je objavljen i Hanfa ga je vidjela, kao što vidi i sve transakcije. Pitanje je tko to ne radi?”. Inače, članak 108. Zakona o tržištu vrijednosnih papira zabranjuje manipulaciju cijenama kroz prividne prodaje i/ili dogovorne prodaje dionica, ali i poticanja drugih ulagača da kupe ili prodaju stvarajući privid likvidnosti. Kazna koju zakon propisuje iznosi i do milijun kuna.

Dogovorno rušenje
“I na puno većim tržištima igrači se dogovaraju. Na malom tržištu to je samo puno jednostavnije učiniti“, kaže jedan naš sugovornik i kao i svi koje smo u četvrtak kontaktirali inzistira na anonimnosti te upozorava da je u vremenu kad cijene dionica padaju uobičajeno tražiti krivca. “Čak i da Hanfa identificira krivce ionako nema nikakve mogućnosti da ih kazni jer fond menadžeri na ovakvom medvjeđem tržištu mogu iznijeti 50-ak argumenata zašto su rušili cijene“, kaže jedan analitičar. Dubravko Štimac, predsjednik Uprave obveznog mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje kazao je da njegov fond “u ovoj krizi nije povukao niti jedne kune iz investicijskih fondova“, no dionice ne spominje. Mogućnost dogovornog rušenja burze nije htio komentirati već je kratko rekao: ”Svatko spava onako kako je sam prostro”. Damir Grbavac, predsjednik Raiffeisen OMF-a, tvrdi da nije upoznat s ikakvim dogovorima.