U 10-tak dana dvostruko više zahtjeva za zajmove nego u cijeloj 2019., privremeno zaustavljene prijave, traže se dodatna sredstva

Autor: Marija Brnić , 11. svibanj 2020. u 09:01
Darko Horvat, ministar gospodarstva/JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

Osiguranje likvidnosti, zajedno s očuvanjem radnih mjesta, dva su nam glavna prioriteta u ovom razdoblju.

Prvi dio 2020. Ministarstvo gospodarstva planiralo je posvetiti “kovanju” nove sedmogodišnje industrijske strategije, ali je koronakriza i taj je projekt stavila “na čekanje”. No, kako u realnom životu i poslovanju, tako će i u planiranju razvoja industrije slijediti prilagodbe novim okolnostima, o čemu razgovaramo s ministrom gospodarstva, nepokolebljivim optimistom Darkom Horvatom.

Prema aktualnoj industrijskoj strategiji, ove godine trebali smo dosegnuti parametre iz 2008. Kakva je vizija budućeg razvoja s obzirom da je COVID-19 stopirao sve dobre trendove?

Hrvatska je tek prošle godine dosegnula razinu BDP-a iz 2008., što jasno govori da je oporavak trajao predugo. To si sada jednostavno ne možemo dozvoliti. Ono što je pozitivno jest činjenica da smo ovu krizu dočekali u puno boljem gospodarskom stanju i na zdravijim temeljima, što potvrđuju i izvješća EK. Hrvatska je 2019. konačno završila s rastom industrijske proizvodnje. Taj rast od 0,5% možda jest skroman, ali je ipak rast i to nije nešto što se dogodilo slučajno, već je rezultat jasne vizije i politike kakvu smo vodili. Zbog toga je stvarno velika šteta što su se takvi pojedini procesi sada zaustavili, ali u svakom zlu moramo pronaći i nešto dobro. Neke naše tvrtke to su već pronašle, pa čak i u ovom razdoblju bilježe rast i zapošljavaju. Moramo puno više isticati činjenicu da u Hrvatskoj postoje firme, kao i sektori gospodarstva u kojima se gleda 5 ili 10 godina unaprijed, konstantno se razmišlja kako postati konkurentniji i produktivniji, te ulaže u inovacije, istraživanje i razvoj. Sve su te stvari ujedno dio industrijske strategije, koja bi u narednom razdoblju trebala nastaviti putem kojim smo krenuli.

No, usvajanjem nove industrijske strategije bavit će se, s obzirom na sve, tek naredna Vlada. Što po vama nikako ne bi trebalo mijenjati u prijedlogu koji ste pripremili?

Usmjerenje na istraživanje i razvoj, uz daljnje poticanje inovacija nešto je bez čega ni jedna ozbiljna moderna ekonomija ne može biti konkurentna. Podatak o porastu ulaganja od 18,7% u 2018. upravo u ovaj segment najbolje govori da o tome posebno vodimo računa. Uz to, u ovom trenutku završavamo ugovaranje projekata za inovacije u S3 područjima, dok se istodobno evaluiraju pristigle prijave za IRI 2 natječaj, na koji smo zaprimili prijave za bespovratna sredstva na razini od oko 2,5 milijarde kuna. Dakle, projekti se u tim segmentima događaju i vjerujem da ih ni koronakriza neće zaustaviti, a da će se rezultati uvođenja novih tehnologija i kreiranja inovacija tek osjetiti u našem gospodarskom rastu za godinu ili dvije.

Koje su to onda nove industrijske djelatnosti koje će biti pokretači razvoja u narednom razdoblju?

Mislim da je svima danas jasno da bez uvođenja novih tehnologija ili konstantnog unapređenja postojeće infrastrukture jednostavno ne možete konkurirati na globalnom tržištu. Jednu od ključnih odrednica ovdje čini IT sektor, koji u Hrvatskoj postaje sve snažniji, što treba pozdraviti. Tim više što se u ovoj branši redovito zapošljavaju mladi kadrovi, inženjeri koji posao praktični pronađu već tijekom visokoškolskog obrazovanja. Ono gdje ćemo morati staviti naglasak su područja o kojima se sve glasnije govori na razini cijele Europe, što je iskazano i u Europskom zelenom planu, prema kojem Europa želi postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Mi smo u Hrvatskoj ta brojna područja sveli na svega pet tematskih – zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija. Radi se ustvari o pet tematskih područja određenih Strategijom pametne specijalizacije, koja je ujedno rezultat rada Nacionalnog inovacijskog vijeća RH. Stvari će se sve više ubrzavati, sustav digitalizirati, a gospodarstvo okretati ka održivosti. To su tri ključna momenta koja svi postojeći, ali i budući poduzetnici moraju uzeti u obzir kad promišljaju o svom poslovanju u narednom desetljeću.

5182

zahtjeva zaključno s krajem prošlog tjedna podneseno je od strane poduzetnika za mjere pomoći

Dosadašnjom strategijom predviđala se i reforma javne uprave kao ključna za realizaciju. Slažete se da je koronašok otvorio vrata i za taj scenarij?

Sigurno je jedino to da nakon ovog razdoblja više ništa neće biti isto. No, preduvjete za tako nešto mi smo već postavili. Osobno sam se dosta intenzivno bavio mjerama rasterećenja gospodarstva, ali i građana. Prije malo više od tjedan dana na sjednici Vlade prihvaćen je sada već četvrti takav akcijski plan, koji upravo ide u smjeru “reformiranja javne uprave”, kroz 10 konkretnih mjera digitalizacije sustava, što bi građanima i poduzetnicima uvelike trebalo olakšati obavljanje njihovih redovnih obaveza. Neke slične mjere već su donijete i ranije, a bez obzira na pokoju moguću grešku u koracima ili vrijeme potrebno za prilagodbu, mislim da se to već dalo i osjetiti. Uostalom, ne bi se ni ta digitalizacija sada dogodila “odjednom” ili preko noći, da nije bilo temelja na kojima se mogla sprovesti.

Svijet ćemo dijeliti na razdoblje prije i poslije koronavirusa, koji je Europu u svakom smislu, naročito gospodarskom, pogodio najviše. Svi zaključci streme ka vraćanju industrije i osiguranju strateških proizvodnja u EU. Osim toga, treba se pripremiti i za potencijalni drugi val. Kako u tom smislu stoji Hrvatska?

Naravno da se svi nadamo kako do drugog vala neće ni doći. To što se sada sve više priča o povratku strateški važnih industrija i ne čudi s obzirom na to da se cijeli svijet praktički doveo u situaciju da se čitava proizvodnja neophodnih proizvoda, poput zaštitne i medicinske opreme, najvećim dijelom nalazi u Kini. Naravno da u tom smislu ni mi nismo imuni. Prednost sada sve više dobivaju domaće kompanije, što je ustvari odlična prilika da upravo sada osnažimo nekoliko važnih grana industrije, poput recimo prehrambene, koja ima još itekako mnogo potencijala za rast i razvoj, ali i neizmjerno važnu ulogu ako dođe do još nekih nepredviđenih situacija, koje možda u ovom trenutku ne vidimo.

Izvori u EU govore da se otvaraju ogromne mogućnosti i da je već sada potrebno lobirati, ponajviše s Njemačkom, oko mogućeg prijenosa dijela strateških proizvodnji. Hoćemo li znati iskoristiti takvu priliku?

Naravno, mi na razini države osluškujemo što se događa u našem okruženju i ako se ukaže prilika za privlačenje nekih potentnih industrija, to ćemo i učiniti. I mi sami moramo osvijestiti činjenicu da u Hrvatskoj zapravo imamo vrlo konkurentan zakonodavni okvir po pitanju privlačenja investicija. Nedavnim izmjenama Zakona o poticanju ulaganja koje su išle u smjeru poticanja modernizacije i uvođenja novih tehnologija, to smo dodatno oplemenili, a već razmišljamo i o nekim drugim načinima koji bi mogli potaknuti daljnje cikluse investicija.

Vaše je Ministarstvo iniciralo povezivanje i uključivanje hrvatskih tvrtki u proizvodnju zaštitne oprema i proizvoda, što je sada nova niša koja će još dugo biti aktualna. Kakvi su rezultati?

Mi smo prije svega uputili poziv našim poduzetnicima koji su u mogućnosti proizvesti ili nabaviti određenu vrstu robe da nam se jave, kako bismo u slučaju određenih nedostataka mogli promptno reagirati. Jedan od konkretnih rezultata bilo je pokretanje županjske Sladorane koja je za potrebe Stožera civilne zaštite ponovno upogonila proizvodnju etilnog alkohola, koji se sada pokazuje izuzetno važnom sirovinom. Mnoge su se tvrtke tako povezale, što je rezultiralo s već nekoliko različitih i konkretnih proizvoda za kojima sada traje ogromna potražnja. Mislim da to ujedno pokazuje kapacitete naše domaće proizvodnje, koja je sposobna u vrlo kratkom roku prilagoditi se svim novonastalim uvjetima, ali i konkurirati na svjetskom tržištu.

Ključno je u ovoj krizi bilo osigurati likvidnost, prvenstveno malim poduzetnicima. Je li odaziv za te mjere u ovoj fazi na razini očekivanja?

Osiguranje likvidnosti, zajedno s očuvanjem radnih mjesta, dva su nam glavna ekonomska prioriteta u ovom razdoblju, a koliko nam to pokazuju brojke, mislim da smo s mjerama i pogodili. Jedna od prvih mjera koju smo aktivirali bili su jeftini krediti putem HAMAG-BICRO-a, kroz ESIF Mikro zajam za obrtna sredstva i COVID-19 zajam. Odaziv je bio takav da smo već krajem prošlog tjedna morali zatvoriti prijave, s obzirom da se radi o sredstvima iz postojećeg EU operativnog programa, koja nisu neograničena. Naime, u samo mjesec dana pristiglo je dvostruko više zahtjeva za zajmove nego u cijeloj prošloj godini, a te zahtjeve treba i obraditi, na čemu trenutno danonoćno rade gotovo svi zaposlenici HAMAG-a. Najveći broj prijava počeo je značajnije pristizati tek prije 10-ak dana, zbog čega smo bili prisiljeni privremeno obustaviti oba financijska instrumenta. Zaključno s krajem prošlog tjedna to znači sveukupno 5182 zahtjeva, od čega je do sada obrađeno njih 619. U cijeloj 2019. odobreno je sveukupno oko 2200 zajmova, što mislim da najbolje opisuje okolnosti u kojima se trenutno radi. Tome još treba dodati i da je više od 1400 poduzetnika zatražilo moratorij, a još su donijete i 103 odluke o financiranju projekata po pozivu „Inovacije u S3 područjima“, dok su u završnoj fazi evaluacije projekti za IRI 2 natječaj. Sve to netko mora obraditi, no unutar same Agencije došlo je do nove reorganizacije rada zbog čega vjerujem kako će se broj obrađenih zahtjeva svakodnevno značajnije povećavati. Sav je fokus trenutno usmjeren prema tome, svjesni činjenice da su ta sredstva poduzetnicima potrebna što je prije moguće.

S obzirom na potražnju, postoji li mogućnost da brzo osigurate dodatna sredstva? Koliko bi prema iskazanom interesu još bilo potrebno?

Inicijalno je za ESIF zajmove bilo predviđeno 114 milijuna kuna, a za COVID-19 zajam 380 milijuna. U dobroj suradnji s ministrom Pavićem pronašli smo dodatnih 45 milijuna eura, a s obzirom na pristigli broj zahtjeva bilo bi nam potrebno barem još dva puta toliko. No, uzimajući u obzir postotak prolaznosti dosadašnjih prijava, sigurno će nam biti potrebno ipak nešto manje od toga, a već tražimo stavke s kojih bi se ta sredstva mogla alocirati.

Hoće li Vlada ispuniti zahtjev poslodavaca da se PDV plaća po realizaciji, što neki drže važnim za sigurniji nastavak poslovanja?

Vladin ‘travanjski paket’ sadržavao je mjeru plaćanja PDV-a po naplati. No, treba znati kako su tu mogućnost do sad već imali mali poduzetnici, svi oni s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, kojih je 93%. Ovime smo otvorili mogućnost i velikim firmama, čime je Vlada pokazala veliko povjerenje prema poduzetnicima. Smatram bitnim da to povjerenje postane norma, ali ne samo između Vlade i poduzetnika, već i među samim poduzetnicima. Dakle, ako je ugovorena naplata računa unutar 60 dana, cijeli sustav dolazi u problem kada se to ne poštuje. Postoje zemlje u kojima se tome na neki način doskočilo, pa se tvrtkama primjerice daju svojevrsne “oznake kvalitete” koje pokazuju unutar koliko dana u prosjeku podmiruju ugovorene obaveze prema drugima. Možda bi o nečem sličnom morali razmisliti i kod nas.

Kako komentirate to da su najznačajniji hrvatski gospodarstvenici, pa i ekonomski analitičari redom izuzetno pesimistični kada govore o oporavku gospodarstva nakon pandemije?

Osobno sam vodio nekoliko razgovora u proteklim tjednima s predsjednicima uprava najvećih hrvatskih kompanija, kako bih iz prve ruke čuo njihova razmišljanja i utvrdio potencijal za nastavak investicijskog ciklusa, koji će u predstojećem razdoblju biti neophodan želimo li brzi oporavak. Mogu reći da kod svih postoji opravdani oprez, ali i želja za iskorakom. I neke prognoze, poput one EK, idu nam u prilog. Ne samo stoga što nam predviđaju ekspresan oporavak već u 2021., već i zato što se isto predviđa zemljama poput Njemačke i Austrije, koje su među našim najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Brzina našeg oporavka uvelike će ovisiti i o vraćanju aktivnosti upravo u tim zemljama.

Vaš mandat ostao je obilježen ponajprije slučajem Uljanik. Mali poduzetnici, pogotovo oni mladi, cijene brojne projekte zahvaljujući kojima su lakše startali ili se razvijali. Po čemu ćete vi pamtiti svoj mandat?

Pamtit ću ga po tome što smo se, unatoč svemu, uspjeli uhvatiti u koštac sa svim onim temama i problemima koji su bili gurani pod tepih, te svakom od njih dali i svojevrstan epilog. Uljanik je samo jedan takav primjer filozofije koja je mogla funkcionirati do onog trenutka kad netko nije rekao – dosta. Istim smo putem krenuli i u drugim sličnim kompanijama koje danas, nakon određenih promjena u relativno kratkom vremenu, imaju perspektivu i postavljene su na zdravije temelje. To su i 3. maj i Petrokemija i Đuro Đaković. Isto tako, nastavili smo tamo gdje su drugi stali ili se nisu usudili ići. Na stol smo stavili već 4 paketa mjera administrativnog rasterećenja, prvi smo napravili detaljnu analizu postojećeg stanja neporeznih i parafiskalnih davanja, što je dovelo i do prvog Akcijskog plana, za koji iskreno vjerujem da je zametak još ambicioznijim planovima.

Uskoro slijede parlamentarni izbori. Ostajete u politici?

Puno se toga već priča i spekulira, no ja bih bilo kakva nagađanja ostavio po strani jer se time jednostavno ne stignem baviti. Moj je prioritetni zadatak u ovom trenutku brinuti da sve dobre stvari koje smo započeli do kraja mandata, koliko god on još trajao, uspješno sprovedemo u djelo. Mislim da je to u politici najbolja referenca.

Komentirajte prvi

New Report

Close