Tržište brzog interneta deregulira se za 72 područja od njih 572 na koliko ih je ukupno podijeljen teritorij Hrvatske u analizi regulatora HAKOM-a. Konačnu odluku o tome donijelo je Vijeće HAKOM-a, većinskom odlukom, na posljednjoj sjednici održanoj prošloga četvrtka.

U praksi to znači da u 72 područja Hrvatski Telekom i Iskon, kao član HT grupe, više neće biti dominantni telekomi i stoga podložni regulaciji cijena, već će imati jednak status kao i ostali igrači na tržištu poput, primjerice, nacionalnih telekoma A1 i Telemacha ili manjih i lokalnih igrača.

Rascjepkano tržište
Ukidanje regulatornih obveza HT-u odgođeno je za 120 dana od dana primitka odluke, ne bi li se u prijelaznom razdoblju operatori prilagodili, te će deregulacija stupiti na snagu početkom prosinca. Na pitanje postoji li mogućnost da se vrijeme prilagodbe produži iz regulatora odgovaraju kako “ne postoji jer bi to zahtijevalo izmjenu analiza tržišta, odnosno donošenje nove odluke”.

Podsjetimo, do sada je Hrvatska bila regulirana tako da se udio na tržištu procjenjivao s obzirom na cjelokupni teritorij. Novim pristupom tržište je prije svega podijeljeno s obzirom na tehnologiju, onu zastarjelu bakrenu ili područja niskog kapaciteta, te nove VHCN mreže, (mahom optičke ili kabelske) ili područja visokog kapaciteta.

U slučaju bakrene infrastrukture tržište je nekonkurentno te i dalje ostalo geografski cjelokupno i HT grupa u tom je segmentu i dalje podložna regulaciji s obzirom na to da ima dominantan udio.

No, kada se radi o brzim mrežama, tržište je rascjepkano na 572 geografska područja, te je zaključeno da su njih 72 konkurentna jer su zadovoljeni svi kriteriji za deregulaciju HT-a. Primjerice, Zagreb je podijeljen na 17 geografskih jedinica, a njih 14 sada su postala konkurentna područja, odnosno HT više nema u njima nikakvih regulatornih obveza.

Kako je pojašnjeno iz HAKOM-a “VHCN infrastrukturu nema samo HT kao povijesni operator, već svjetlovodnu infrastrukturu grade svi alternativni operatori. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu velikog kapaciteta uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja ne ostvaruju isključivo putem veleprodajnih ponuda HT-a, već i putem infrastrukturne konkurencije”.

Konkurentnim područjima pripadaju geografske jedinice u kojima su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: postojanje VHCN infrastrukture alternativnog operatora, tom je infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno minimalno 33 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici te da je maloprodajni tržišni udio HT Grupe (što u kontekstu ove odluke uključuje HT i Iskon) u toj geografskoj jedinici manji od 50 posto.

Moguće razlike u cijeni
Cilj regulative je potaknuti investicije u brze VHCN mreže odnosno napuštanje bakra, kao i potaknuti konkurenciju pri određivanju cijena na dereguliranim područjima. Prema nekim procjenama moglo bi se dogoditi da se cijene razlikuju s obzirom na to jesu li u dereguliranim ili reguliranim područjima.

Na novu regulativu, odnosno deregulaciju HT-a u, bilo je niz kritika konkurencije, no Europska komisija notificirala je HAKOM-ov prijedlog bez primjedbi. Jedini zahtjev EK bio je da, kada se bude radila sljedeća, kontrolna, analiza za dvije godine, dokument opet mora proći javnu raspravu.

Naime, analiza tržišta, prema zakonu, provodi se svakih pet godina. Ova posljednja donijela je novosti jer se više ne gleda cjelovito tržište, no kako bi osigurali da je deregulacija pojedinih područja bila ispravna sljedeća će se odraditi za dvije godine. Deregulacija početna 72 geografska područja uvod je u potpunu deregulaciju tržišta, no, jednako tako, ako tržište ne bude reagiralo pozitivno, moguć je i povratak regulacije na pojedinim područjima.