EN DE

HAC dobio kredit od 100 milijuna eura, prvi put jedini kreditor Hypo banka

Autor: Mirela Klanac; Saša Vejnović
09. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ovo je prvi put da Hrvatske autoceste značajnije svote novca umjesto sindiciranim kreditom, nabavljaju samo od Hypo Alpe-Adria banke

Hypo Alpe-Adria banka i Hypo Alpe-Adria International iz Klagenfurta financirat će Hrvatske autoceste kreditom od 100 milijuna eura. Vlada je na sjednici u četvrtak dala i državno jamstvo za to zaduženje koje hrvatska i austrijska Hypo banka, HAC-u odobrava uz kamatnu stopu od 6,99 posto i na rok od od pet godina. HAC će ga biti dužan otplatiti jednokratno 30. lipnja 2014. godine. To je prvi puta da Hypo banka samostalno financira HAC značajnim kreditnim sredstvima. Dosad je u financiranju cestogradnje sudjelovala u sklopu sindikata banaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rezanje dugovanja
Riječ je, poručuju iz Vlade, o iznimno povoljnom financiranju obzirom na uvjete na tržištu, što po tvrdnji ministra mora turizma, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete govori o povjerenju kreditora prema rejtingu države i javnih poduzeća. Njegova glavna namjena je smanjiti dugovanja koja ta tvrtka ima prema izvođačima radova. “Ovim se sredstvima osigurava likvidnost i redovito podmirenje obveza HAC-a prema građevinskim tvrtkama”, kazao je Kalmeta, dok je ministar financija Ivan Šuker naglasio da je povećanje likvidnosti jedna od glavnih antirecesijskih mjera Vlade. HAC je dosad već digao kredit u vrijednosti 80 milijuna eura također za poslovanje u 2009. godini. Iako HAC još uvijek nema plan investicija za 2009. godinu, jer čekaju da Vlada donese četverogodišnji program građenja javnih cesta (2009-2012), doznajemo da će u ovoj godini investirati 3,24 milijarde kuna. Riječ je o ugovorenim obvezama iz prethodnog razdoblja, među kojima su dionica od devet kilometara na dionici Zagreb-Sisak, 32 kilometra dionice Osijek-Đakovo, dovršetak drugih tunelskih cijevi na Svetom Roku i Maloj Kapeli, te još neke. Druge cijevi su prije nekoliko dana puštene u promet, ali trenutno traju radovi na “starim” cijevima, a obje bi trebale biti završene do 1. lipnja. Ukupna ugovorena vrijednost radova građenja, opremanja, nadzora i premazivanja bojom obloge tunela za oba objekta iznosi gotovo 722 milijuna kuna bez PDV-a. U HAC-u očekuju da će im otvaranje obiju cijevi tunela donijeti i veće prihode jer vozači tijekom sezone neće morati silaziti s autoceste zbog prometnih zastoja pred tunelima. Prema dosadašnjim iskustvima, većina domaćih vozača nije se ni vraćala na autocestu nakon obilaska tunela.

Hypo Alpe-Adria banka i Hypo Alpe-Adria International iz Klagenfurta financirat će Hrvatske autoceste kreditom od 100 milijuna eura. Vlada je na sjednici u četvrtak dala i državno jamstvo za to zaduženje koje hrvatska i austrijska Hypo banka, HAC-u odobrava uz kamatnu stopu od 6,99 posto i na rok od od pet godina. HAC će ga biti dužan otplatiti jednokratno 30. lipnja 2014. godine. To je prvi puta da Hypo banka samostalno financira HAC značajnim kreditnim sredstvima. Dosad je u financiranju cestogradnje sudjelovala u sklopu sindikata banaka.

Rezanje dugovanja
Riječ je, poručuju iz Vlade, o iznimno povoljnom financiranju obzirom na uvjete na tržištu, što po tvrdnji ministra mora turizma, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete govori o povjerenju kreditora prema rejtingu države i javnih poduzeća. Njegova glavna namjena je smanjiti dugovanja koja ta tvrtka ima prema izvođačima radova. “Ovim se sredstvima osigurava likvidnost i redovito podmirenje obveza HAC-a prema građevinskim tvrtkama”, kazao je Kalmeta, dok je ministar financija Ivan Šuker naglasio da je povećanje likvidnosti jedna od glavnih antirecesijskih mjera Vlade. HAC je dosad već digao kredit u vrijednosti 80 milijuna eura također za poslovanje u 2009. godini. Iako HAC još uvijek nema plan investicija za 2009. godinu, jer čekaju da Vlada donese četverogodišnji program građenja javnih cesta (2009-2012), doznajemo da će u ovoj godini investirati 3,24 milijarde kuna. Riječ je o ugovorenim obvezama iz prethodnog razdoblja, među kojima su dionica od devet kilometara na dionici Zagreb-Sisak, 32 kilometra dionice Osijek-Đakovo, dovršetak drugih tunelskih cijevi na Svetom Roku i Maloj Kapeli, te još neke. Druge cijevi su prije nekoliko dana puštene u promet, ali trenutno traju radovi na “starim” cijevima, a obje bi trebale biti završene do 1. lipnja. Ukupna ugovorena vrijednost radova građenja, opremanja, nadzora i premazivanja bojom obloge tunela za oba objekta iznosi gotovo 722 milijuna kuna bez PDV-a. U HAC-u očekuju da će im otvaranje obiju cijevi tunela donijeti i veće prihode jer vozači tijekom sezone neće morati silaziti s autoceste zbog prometnih zastoja pred tunelima. Prema dosadašnjim iskustvima, većina domaćih vozača nije se ni vraćala na autocestu nakon obilaska tunela.

Ulaganja koncesionara
Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) objavila je podatke o planiranim investicijama pojedinih koncesionara u ovoj godini, koji kažu da će se investirati 2,13 milijarde kuna (bez HAC-a). Pribroji li se tome planirana vrijednost ranije preuzetih obveza HAC-a, proizlazi da će koncesionari investirati 5,37 milijardi kuna.

Tokovi novca

Investicije i održavanje
Uz HAC, ove godine će najviše investirati Autocesta Rijeka-Zagreb, oko 1,3 milijarde u nove dionice te još 179 milijuna kuna u već izgrađene. Bina Istra će investirati 841 milijun plus 26 milijuna, a AC Zagreb-Macelj 22,5 mil. u izgrađene dionice.

Rastu prihodi
Lani su autoceste ostvarile oko dvije milijarde kuna prihoda od cestarina (bez PDV-a), od čega je HAC 1,24 milijarde, ARZ oko 477 milijuna, Bina Istra gotovo 130 milijuna, a AZM 155 milijuna kuna. Najviše su rasli prihodi AZM-u i to za 15 posto.

Autor: Mirela Klanac; Saša Vejnović
09. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close