U vodećim trgovačkim lancima tvrde da su im gubici na zalihama koje ostvaruju zbog kala (sušenje robe), rastepa, loma i kvara svedeni na minimum, odnosno da su u granicama dozvoljenima prema propisima Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prema propisniku HGK dozvoljeni gubici utvrđuju se u postocima od količine proizvoda koji se u određenom obračunskom razdoblju prodaju. Postoci varijaraju od namirnice do namirnice, a najveći su za svježe voće i povrće, svježu ribu te rezano cvijeće (pet posto). Upravo na voću i povrću te mesu i suhomesnatim proizvodima, odgovaraju iz Konzuma, ostvaruju najveći gubitak s osnova kaliranja. Koliko on iznosi u Konzumu, kao ni u Mercatoru ne otkrivaju. Iz Bille odgovaraju da se radi o povjerljivim podacima koje ne mogu iznositi u javnost. Iz Mercatora ističu da ukoliko pređu dozvoljeni kalo isti evidentiraju kao trošak društva na koji se plaća PDV.

"No pažljivim planiranjem i analizom potreba trgovine taj postotak je sveden na minimum", navode. Svu robu koja završi kao kalo, rastep, lom i kvar, odgovaraju iz Mercatora i Konzuma, odlažu u za to predviđene spremnike ili odlagališta te samostalno podmiruju trošak njegova odvoza. No, kako doznajemo od malih trgovaca, troškovi kala najčešće se uračunavaju u maržu. Tako se, primjerice, objašnjava nam jedan trgovac, kod zelene salate na ime kala na redovnu maržu uračuna dodatnih 100 posto, jer se salata brzo suši i propada. S druge strane marža na jabuke, čiji je rok trajanja duži, daleko je niža. Ukoliko se dogodi rastep zbog loše ambalaže tada se urigira kod dobavljača s kojim se dogovara zamjena robe.