Vladin cilj ubrzanja privatizacije državnog portfelja konačno je postignut, barem ako je suditi prema podacima koje je Vlada navela u najnovijem Pretpristupnom ekonomskom programu. Od lipnja 2005. godine do rujna ove godine država je, tvrdi Vlada, uz 327 poduzeća čije je manjinske udjele privatizirala putem burzi prodala čak 52 poduzeća s većinskim državnim udjelom javnim natječajem. Svima koji prate privatizaciju u Hrvatskoj jasno je kako taj podatak baš i ne odgovara stvarnom stanju zato što se, kako se navodi u samom PEP-u, pod privatizacijom smatra likvidacija poduzeća, odnosno “sterilizacija” portfelja. Od spomenutih 52 poduzeća privatiziranih od ljeta prošle godine točno je polovica završila likvidacijom, a prodano je njih 26. Prošle godine, međutim, ukupno je putem javnog natječaja prodano 14 tvrtki u većinskom vlasništvu države, a ove godine unatoč velikom broju otvorenih procesa ni jedno! U Hrvatskom fondu za privatizaciju komentiraju kako “uredno ispunjavaju obveze po dogovorenom programu”, a i Vlada u PEP-u u dijelu koji se odnosi na strukturne reforme u sektoru poduzetništva navodi kako se “dinamika privatizacije u kvantitativnim pokazateljima 2006. odvija u skladu s preuzetim obvezama iz programa PAL 1 i PAL 2”. Prema neslužbenim pojašnjenjima, Svjetska je banka “prebačaj” u privatizaciji iz razdoblja dok ju je nadzirao bivši potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang priznala u razdoblju za prošlu i ovu godinu, u kojem je nakon slučaja Liburnija privatizacija posve utihnula. Od dolaska Grge Ivezića na čelo HFP-a u rujnu prošle godine de facto nije prodano nijedno poduzeće na javnom natječaju, izuzmu li se Kaštelanska rivijera i hotelsko poduzeće Koločep, no oba su postupka bila u završnoj fazi kada je Ivezić stupio na dužnost. HFP je doduše pripremio i objavio natječaje za prodaju niza poduzeća, no u većini onih koji su mogli biti zaključeni nije bilo političke volje da se to i napravi.

Vlada je, kako bi privatizaciji dala pozitivniju konotaciju u javnosti, najavila donošenje novog zakona o privatizaciji, obećavši radnicima mogućnost kupnje dionica poduzeća pod povlaštenim uvjetima. No visoka očekivanja sindikata zbog kojih taj zakon još nije upućen u proceduru, ali i lokalnih vlasti koje od države traže da im prenese u vlasništvo dionice tvrtki iz portfelja HFP-a koje se nalaze na njihovu području gotovo su svezale ruke Vladi u daljnoj privatizaciji. Ne čudi stoga i da je rok za dovršetak privatizacije državnih poduzeća pomaknut, pa će se umjesto do konca 2007. godine, kako se Vlada obvezala u prethodnom PEP-u, privatizacija preostalog portfelja HFP-a okončati do 2009. godine. U portfelju je, pak, preostalo još 896 poduzeća, od kojih je 675 raspoloživo za prodaju, a 221 poduzeće nije moguće prodati zbog otvorenih pravnih sporova ili je riječ o mrtvim poduzećima, odnosno zrelima za likvidaciju. Većinske udjele HFP ima u 101 poduzeću. Godinu dana prije u tom statusu bilo je 116 poduzeća, dakle 15 više. To nepodudaranje podataka u HFP-u pojašnjavaju procesom pretvaranja potraživanja države prema pojedinim poduzećima u vlasnički udjel zbog čega su u nekim slučajevima poput Petrokemije manjinski udjeli prerasli u većinske. Među mjerama na koje se Vlada u segmentu privatizacije obvezala i u novom PEP-u su donošenje novog pravnog okvira za privatizaciju i upravljanje ukupnim državnim portfeljem. Vlada je obećala reorganizirati HFP, odnosno provesti davno najavljeno spajanje HFP-a sa Središnjim državnim uredom za upravljanje državnom imovinom. Taj je posao još lani povjeren predsjedniku HFP-a i ujedno državnom tajniku u Državom uredu za upravljanje državnom imovinom Grgi Iveziću, ali se u međuvremenu na tu obvezu zaboravilo. Prema neslužbenim informacijama, cijeli je proces zapeo nakon što stručnjaci Ekonomskog instituta koji su radili na tom slučaju nisu preporučili gašenje HFP-a i njegovo pripajanje Ivezićevu uredu. Prema dostupnim informacijama, EIZG je predložio gašenje obiju institucija i osnivanje nove, u kojoj bi se upravljanje objedinjenom državnom imovinom umjesto birokratima povjerilo iskusnim menadžerima. Od 250 zaposlenih koliko te dvije institucije sada zapošljavaju procjenjuje se da bi dvije trećine bilo višak. HFP navodno još nije ni platio izradu naručene studije EIZG-u, no Ivezić, od kojega smo proteklih dana tražili informacije o procesu spajanja dviju institucija, nije želio komentirati slučaj. Prema najavi Vlade u PEP-u, reorganizacija HFP-a trebala bi biti provedena 2007. godine premda se takav scenario ne nazire ni Vladinim prijedlogom proračuna za iduću godinu.