U tjednu nakon premašenja brojke od 350 tisuća nezaposlenih, potpredsjednik Vlade Branko Grčić  je na izlaganju u HGK spomenuo ideju da država s poslodavaca skine teret isplate otpremnina i obeštećenje nogiranih radnika prebaci na porezne obveznike.

Branko Grčić je podsjetio da je Vlada isplanirala postupno smanjivanje doprinosa za zdravstvo te da bi sada, kako prenosi Novi list, "dio sredstava preusmjerili za potrebe fleksibilizacije tržišta rada, za naknade za nezaposlenost i za sredstva za otpremnine".  Potpredsjednik Vlade smatra i da taj trošak za državu ne bi bio velik jer je nakon 2009. glavni val otpuštanja zaposlenih prošao.

Danas.hr upitao je članove  stručnog tima iz redova sindikalaca što znaju i misle o takvoj opciji na našem tržištu rada.  "Ja to ne razumijem i zato ne mogu komentirati. Zvuči kao glupost. Kada govorimo o Petrokemiji koja je u 51-postotnom vlasništvu države, znam da ni tu država ne plaća otpremnine, već Petrokemija. I sad da ja na primjer imam privatnu firmu i poželim otpustiti… Ne, nema mi smisla", kaže Željko Klaus, predstavnik radnika u Nadzornom odboru Petrokemije iz Kutine.

Krešimir Sever, pak, zna ponešto o takvim modelima u inozemstvu, međutim zapanjen je Grčićevim "istrčavanjem" bez prijašnjeg razgovora sa socijalnim partnerima. Poslodavci, navodi, već godinama nastoje (minimalne) otpremnine izbaciti iz Zakona o radu.

"Htjeli su ih prebaciti u kolektivne ugovore i u druge modele, ali sindikati se tome protive jer to nije stvar samo ostajanja bez posla. To je obeštećenje radniku zato što je sad na ulici, ali i za one godine u kojima je kroz svoj rad u tvrtku ugradio dio sebe, stvarajući nove vrijednosti", navodi Sever. Po njemu, to je zaista poticanje na nova otpuštanja, piše Danas.hr.