U sedam mjeseci na godišnjoj razini plus je iznosio 4,1%, nastavlja se dominacija gradnje zgrada, a najveća ‘rupa’ još je rezultat premalo infrastrukturnih projekata.
Rast građevinskih radova je nastavljen i u srpnju i to za 3,3% u odnosu na lipanj i čak 7,2% u odnosu na srpanj prošle godine, stoji u analizi Hrvatske gospodarske komore.
Dosegnuti međugodišnji rast je relativno visok, najviši od prosinca 2016., što je dijelom rezultat utjecaja niske baze jer je srpanj prošle godine spadao među dva najlošija mjeseca u toj godini.
Rast građevinskih radova je nastavljen i u srpnju i to za 3,3% u odnosu na lipanj i čak 7,2% u odnosu na srpanj prošle godine, stoji u analizi Hrvatske gospodarske komore.
Dosegnuti međugodišnji rast je relativno visok, najviši od prosinca 2016., što je dijelom rezultat utjecaja niske baze jer je srpanj prošle godine spadao među dva najlošija mjeseca u toj godini.
"Tijekom ove godine rast građevinske aktivnosti postupno se dinamizira pod utjecajem zadržavanja visoke razine obujma radova na zgradama, samo u srpnju je zabilježen rast od 15,7% na godišnjoj razini, što je najviše od konca 2008., te ublažavanja pada radova na ostalim građevinama.
Stoga i nadalje rast građevinske aktivnosti podupiru radovi na zgradama koji na godišnjoj razini uzastopno rastu u posljednja 33 mjeseca, a sputavaju ga nedostatni radovi na infrastrukturnim projektima koji bilježe kontinuitet pada u posljednjih 15 mjeseci", kažu u HGK.
Dodaju da relativno visok rast građevinske aktivnosti uz njeno dinamiziranje upućuje na to da se postupno materijaliziraju učinci snažnog rasta broja izdanih građevinskih dozvola u prethodnom razdoblju, osobito od travnja 2016. do rujna 2017. , kada su bilježene dvoznamenkaste godišnje stope rasta.
Građevinska aktivnost raste i u Europskoj uniji, gdje je u srpnju ove godine na godišnjoj razini povećana za 3,9% uz rast radova na zgradama za 4,3% i radova na ostalim građevinama za 2,1%.
Iz HGK ističu da ohrabruje činjenica što u posljednjih pet mjeseci rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU, ali da treba imati na umu da dio usporedivih zemalja (Mađarska, Slovenija, Poljska i Češka) ostvaruje znatno viši rast od EU prosjeka, a i Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu