Dok građevinska aktivnost u Hrvatskoj još ne uspijeva uhvatiti uzlaznu putanju, u Europskoj uniji u prvih devet mjeseci bilježi se blagi rast.

U eurozoni proizvodnja u građevinarstvu ojačala je 1,8 posto, dok je na razini cijele EU na godišnjoj razini porasla skromnih 0,6 posto, i to više zahvaljujući projektima niskogradnje nego izgradnje zgrada. U nekim članicama Unije stope rasta u građevinarstvu osjetno su više od prosjeka. Uz Slovačku s čak 26 posto, doznamenkast rast bilježi i Nizozemska (10,2 posto), a solidnih sedam-osam posto povećanja bilježe i Mađarska i Švedska.

Nasuprot tome, Slovenija u prvih devet mjeseci prednjači padom (-12,5 posto), a prema Eurostatu negativan predznak nosi i dinamika građevinarstva u Velikoj Britaniji i Portugalu. O razmjerima sunovrata domaćeg građevinskog sektora u proteklih šest godina govori i nekoliko upečatljivih brojki koje su nedavno naveli iz HGK: bruto dodana vrijednost tog sektora lani je bila 44,2 posto manja nego 2008., broj zaposlenih 36,5 posto manji, a fizički obujam i vrijednost građevinskih radova niži su 43, odnosno 49 posto.

Slabašni izgledi

Drijemež u javnom sektoru 

Sudeći prema kretanju izdanih građevinskih dozvola, za oporavak domaćeg građevinarstva izgledi su i dalje slabi. Dok u pogledu vrijednosti i površine zgrada ima naznaka poboljšanja, kod ostalih građevina i projekata javnog sektora tih signala još nema.