Građevinari zaslužuju poseban status u predstečajnom postupku, tako bi se spriječio neželjeni učinak da dužnik nakon sklopljene nagodbe ne ispunjava obveze dogovorene s vjerovnicima.

Da je riječ o realnoj prijetnji, govore slovenska iskustva, a izlaz su zakonska rješenja koja bi jamčila da dužnik otvaranjem predstečaja nije rizičan partner. U prilog posebnog statusa govori i činjenica da ugovori sklopljeni u graditeljstvu traju više od godinu dana, a predstečajevi isto toliko, po novome i dulje. Niz je razloga u prilog posebnog statusa iznio odvjetnik Mićo Ljubenko na Hrvatskome graditeljskom forumu.  Građevinski sektor s više od 12 milijardi kuna obveza u predstečajevima na prvom je mjestu po izloženosti, a na posljednjem po sklopljenim nagodbama. "U 2014. se ne treba bojati novog booma predstečajeva, no očekujem pitanje što ako dužnik ne može ispuniti obveze iz nagodbe.

Zakon samo kaže da vjerovnici ne moraju vratiti ono što su primili te da vjerovnici prema kojima dužnik ne ispunjava obveze mogu predložiti stečaj", rekao je Ljubenko. Profesor Rok Žarnić, ministar u 9. slovenskoj vladi, rekao je da se u skoroj budućnosti u Sloveniji neće razviti snažna domaća građevinska tvrtka, a jedino okupljanjem u klastere male i srednje tvrtke mogle bi konkurirati velikim stranim. Klasteri su izlaz za hrvatske građevinare, smatra i dr. Petar Đukan. U EU radi više od 3 milijuna građevinara koji zapošljavaju 18,8 milijuna radnika, a prihod građevinarstva je 1665 milijardi eura. Donošenjem predstečajnog zakona Hrvatska je, istaknuo je, za godinu-dvije odgodila kolaps, a omogućila je tvrtkama da se dokapitalizacijom izvuku iz kraha. Vrijeme je za hrvatski klaster, da se dokapitalizacijom od npr. 50 mil. eura preuzme nekoliko najvećih hrvatskih graditeljskih tvrtki.

"Bez klastera novi će razvojni ciklus određivati uvezene europske velike grupacije koje prate ili uvode njihove banke ili politika. Riječ je o tvrtkama koje imaju do 20% veću dodanu vrijednost kao postotak ukupnog prihoda, pa će i njihove usluge biti do 20 posto skuplje. Tako će se velik dio naše dodane vrijednosti prijelivati u druge nacionalne ekonomije, a Hrvatska će u tom slučaju sa 3-4 milijardi eura pomoći druge zemlje", kaže Đukan.