Na predizborno obećanje Kukuriku koalicije da ne kane smanjivati broj općina obrušili su se ekonomski analitičari. Damir Novotny smatra da je taj stav pogrešan te tvrdi da zbog decentralizacije treba reformirati sustav lokalne uprave i pripremiti EU-regije. Reforma lokalne samouprave i teritorijalni preustroj neupitna je zadaća koja čeka novu Vladu, smatraju stručnjaci, a podloga će biti demografska struktura iz popisa stanovništva 2011.

Velika boljka
Jedno od najvažnijih statističkih istraživanja potvrđuje da je boljka Hrvatske i njezina poduzetništva velik broj malih, financijski slabih i neučinkovitih jedinica. To je jedan od problema koji posebno ukazuje na neracionalnost sadašnjega teritorijalnog ustroja, navodi Katarina Serdar, načelnica Sektora za područnu i lokalnu samoupravu u Ministarstvu uprave u časopisu “Računovodstvo i financije”. U članku o demografskoj strukturi lokalnih jedinica objašnjava da su male jedinice hrvatska realnost kojoj treba pronaći rješenje i lijek. Stanje je sljedeće: od 429 općina njih 238 (ili 55 posto) ima između 1000 i 3000 stanovnika. O usitnjenosti govori i podatak da 24 posto općina ima između 3000 i 5000 stanovnika. S druge strane čak 60 gradova od njih 126 (47 posto) ne ispunjava demografski kriterij od 10.000 stanovnika koji je zakonom propisan za status grada. Tek njih osam (bez Grada Zagreba) ima više od 50.000 stanovnika. Status pak velikoga grada – potkategorije koja ima više od 35.000 stanovnika, ima 17 gradova. Novost su Kaštela koja su narasla na 38.474 stanovnika.

Preusitnjeno i skupo
“Sustav od 555 jedinica lokalne samouprave, od kojih više od pola spada u kategoriju malih jedinica, i to jedinica s nedostatnim administrativnim i financijskim kapacitetima, bez sumnje je preusitnjen i preskup. Da bi lokalna samouprava mogla biti učinkovita, lokalne jedinice moraju biti dovoljno velike i imati dostatne resurse”, objašnjava Serdar i dodaje da su opravdani zahtjevi za reformom radi stvaranja racionalnijeg, jeftinijeg i efikasnijeg sustava. Ona ističe i probleme neuravnotežene strukture lokalnih jedinica, nedovoljne efikasnosti, slabih razvojnih potencijala te nedostatnih financijskih i administrativnih kapaciteta. Stoga je, navodi, teritorijalni preustroj i ukidanje malih jedinica samo jedan segment reforme. Inače, sustav lokalne samouprave od 1993. do danas povećan je sa 486 na 555 jedinica (porast iznosi 12,43 posto): osnovano je 69 novih općina i 58 novih gradova.

Sitno

Čak 36 općina s manje od tisuću stanovnika
Hrvatska u 2011. ima sedam velikih općina s više od 10.000 stanovnika koje zadovoljavaju zakonski kriterij za dobivanje statusa grada, a prije deset godina bilo ih je šest. Nova velika općina s gotovo 15.000 stanovnika je Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji. S druge strane 36 općina u Hrvatskoj ima manje od tisuću stanovnika (8 posto). Najmanja općina sa 240 stanovnika i dalje je Civljane u Šibensko-kninskoj županiji.