Do početka kolovoza hrvatskim poslodavcima je za zapošljavanje radnika iz zemalja koje nisu članice EU Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo 24,5 tisuća dozvola. U postupku odobravanja bilo je još 7,6 tisuća zahtjeva. Iako je riječ o iskorištenosti tek trećine predviđene ovogodišnje kvote, koja je postavljena na dosad rekordnu razinu od 78,5 tisuća, te brojke zapravo su još jedno ovogodišnje pozitivno iznenađenje, jer pokazuju da i uvjetima pandemije virusa COVID-19 još postoji potražnja za stranim radnicima kojih na domaćem tržištu nedostaje za pojedine poslove.

Rade i u turizmu

Nakon što su “iscrpljene” vladine mjere koje su u prvom valu očuvale radna mjesta s osiguranim minimalnim plaćama, mnogi poslodavci koji nisu uspjeli održati poslove bili morali su otpuštati radnike, što potvrđuju i podaci o povećanju broja nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no u pojedinim djelatnostima u kojima radnika tradicionalno nedostaje ipak je bilo potražnje. Turizam je svakako jedan od sektora koji se u hrvatskom slučaju probudio i neočekivano odolijeva koronavirusu, te je unatoč pesimističnim predviđanjima do kolovoza od raspoloživih 30 tisuća dozvola ipak iskorišteno njih 7,3 tisuća, a odobrenje MUP-a čekalo se za još 2,3 tisuće podnesenih zahtjeva.

Najviše od toga odnosi se na pomoćne radnike u turizmu, kojih je već zaposleno 3,7 tisuća, a u obradi je bilo još 1,6 tisuća zahtjeva. Kada se utvrđivala ovogodišnja kvotna lista za strane radnike, najviše je mogućnosti dobilo graditeljstvo, čak nešto više od turizma, a od 33 tisuće dozvola poslodavci su do kolovoza već dobili za 12,8 tisuća radnika. To je i jedan od rijetkih sektora za koji se očekuje nastavak potražnje za dodatnim radnicima i u nastavku godine. Potvrđuje to i podatak da je s početkom mjeseca MUP imao na stolu još 3,9 tisuća zahtjeva koje su im za radnike iz trećih zemalja predali hrvatski građevinari. Među sektorima koji još potražuju radnike su i promet, te prerađivačka i metalna industrija. U prometu je odobreno zapošljavanje više od tisuću novih stranih radnika, u metalnoj industriji zaposleno je 807 stranaca, a u prerađivačkoj 417, dok je, s obzirom na pozitivan trend koji u poslovanju trenutno bilježi, IT sektor iznenadio malim brojem zahtjeva. Pri kreiranju kvote od Vlade IT-ovci su tražili i dobili mogućnost angažmana 683 stranih radnika, a zaposlili su ih tek 72. Prije godinu dana u Hrvatskoj je u ovo vrijeme Vlada bila izložena snažnom lobiranju poslodavaca za hitnim povećanjem kvote za strane radnike, jer ih se “mikroskopom” tražilo na domaćoj burzi i poslovi su stajali.

Novi zakon o strancima

U tom trenutku, ne računajući produljene dozvole iz ranijih godina, zaposleno je bilo više od 40 tisuća stranaca, a iskorištenost kvote bila je 86%, s tim da je u pojedinim djelatnostima bila potrošena. Vlada je izašla u susret, povećavši kvotu na 55 tisuća. Ova je godina trebala biti i rekordna po broju zaposlenih stranih radnika, ali i posljednja u kojoj vrijedi stari kvotni režim. Po povratku s godišnjih odmora u saborskoj proceduri bi trebao biti novi zakon o strancima, koji od početka 2021. omogućuje novi, jednostavniji način zapošljavanja s po tzv. slovenskom modelu.