U Zagrebu je u ponedjeljak krenuo e-upis zgrada i obiteljskih kuća u bazu podataka o građevinama Grada koji se provodi u sklopu EU projekta “Potresni rizik Grada Zagreba”, priopćio je Ured za upravljanje u hitnim situacijama.

Svaki građanin Zagreba svoju zgradu ili obiteljsku kuću može upisati preko linka na stranicama https://potresnirizik.zagreb.hr/ ili preko linka https://survey123.arcgis.com/share/87cbf8109fb748889391972e6f12f8ed

Osnovni podaci koje će građani upisivati o svojoj zgradi ili obiteljskoj kući su: godina izgradnje, godina rekonstrukcije, katnost, pravilnost tlocrta građevine, podaci o konstrukciji zgrade, materijalu od kojeg je izgrađena, podaci o krovištu, temeljima, podaci o liftu i stubištu i slično.

E-upis zgrade ili obiteljske kuće je dobrovoljan, a služi kao pomoć pri prikupljanju podataka za EU projekt “Potresni rizik Grada Zagreba”.

Riječ je o EU projektu “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – Potresni rizik Grada Zagreba”. Cilj mu je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za zgrade i ljude te ga kvantificirati, kažu u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama.

Ističu kako je stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu centralni dio projekta koji omogućava analize te posljedično donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese.

Punjenje baze podataka o građevinama Zagreba vrši se popisom zgrada s naglaskom na podacima o konstrukciji zgrade u cjelini.

Od 11. listopada inženjeri će popisivati građevine pregledima arhivske građe, preklapanjem postojećih baza podataka te pregledima na terenu pri čemu se neće pregledavati svaka stambena jedinica već zgrada u cjelini i to prvenstveno konstrukcijska svojstva.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Svi podaci koji će se naknadno obrađivati i objavljivati neće biti prikazani za pojedinu zgradu ili obiteljsku kuću već za mjesni odbor, gradsku četvrt i slično. Ključno je da se podaci nikako neće moći koristiti na štetu građana, poručuju iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.

Prikupljeni podaci bit će podloga za: procjene rizika od potresa (osnovni cilj projekta, ali i obveza RH prema EU pri čemu se procjene rade svake četiri godine te je kvaliteta podataka ključna), podršku obnovi/održavanju zgrada/investicijama (primjerice, prikupljeni podaci će biti izvrsna podloga procesima obnove i nadopuna podataka dobivenih brzim pregledima odnosno popularnih ”naljepnica”), podlogu sustavu pregleda zgrada nakon potresa (podaci će omogućiti kvalitetnu podlogu za preglede u slučaju budućih razornih potresa čime će se omogućiti značajno kvalitetnije procjene, ali i edukacija stručnjaka) te za Seizmički certifikat (ključni iskorak u budućnosti, ali i obveza prema Zakonu o obnovi, a prikupljeni podaci mogu poslužiti kao podloga pri čemu su ključni kvalitetni podaci – koristili bi se samo uz privolu građana).