Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović započela je u srijedu dvodnevni posjet Bruxellesu sastankom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i rekla da će Hrvatska povećati ulaganja u obranu do dva posto BDP-a.

Stoltenberg je pozdravio činjenicu da je Hrvatska prestala smanjivati troškove za obranu, a predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da će Hrvatska početi povećavati izdvajanja za obranu dok ne dosegnu iznos od dva posto BDP-a te je naglasila važnost strukture tih troškova.

"To zapravo nisu troškovi, nego investicija u sigurnost naše zemlje, sigurnost Saveza, to su također investicije u inovacije i tehnologiju", rekla je Grabar-Kitarović nakon razgovora sa Stoltenbergom na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Na pitanje novinara o mogućoj opasnosti od radikalizacije mladih ljudi, koji postaju islamski ratnici ili izvode terorističke napade poput onoga na policijsku postaju prije dva dana u Bosni i Hercegovini, Grabar-Kitarović je rekla kako je Hrvatska svjesna potencijalne opasnosti od ratnika povratnika i drugih radikalnih elemenata u BiH.

"Za Hrvatsku je najvažniji sigurnosni interes pratiti situaciju u Bosni i Hercegovini, razmjenjivati informacije i podatke i surađivati s bosanskohercegovačkom stranom, osobito s obavještajnim sektorom, o svakom borcu koji se vraća iz Sirije ili Iraka. To je opasnost koja raste i moramo ostati na oprezu, ali nema straha za šire građanstvo. Vjerujem da naše sigurnosne snage i obavještajni sektor rade dobar posao na sigurnosti naše države, društva i građana", rekla je hrvatska predsjednica.

Stoltenberg je rekao da je terorizam globalna opasnost koja ne poznaje granice.

"Temeljno pravo svih je da žive u sigurnosti i miru. Vidjeli smo da je u BiH napadnuta policijska postaja, da je policajac ubijen i osuđujem taj napad. To je akt terorizma i nasilja", rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg i Grabar-Kitarović osvrnuli su se i na pitanje proširenja Saveza. Grabar-Kitarović je istaknula da bi željela se što prije za Bosnu i Hercegovinu u potpunosti otvori Akcijski plan za članstvo, da Crna Gora do kraja ove godine dobije pozivnicu za članstvo i da Makedonija i Grčka što prije riješe spor oko imena.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

"Hrvatska je posebno zainteresirana za nastavak politike otvorenih vrata, politike proširenja jer to širi prostor mira i sigurnosti", rekla je hrvatska predsjednica.

Stoltenberg je rekao aludirajući na Rusiju da nitko izvan Saveza ne može imati veto na proširenje.

Govoreći o Crnoj Gori, Stoltenberg je rekao da će odluka biti donesena do kraja godine. "Tu odluku će donijeti 28 zemalja članica i nitko izvan Saveza ne može na to utjecati. Svaka država ima pravo odlučivati o svojoj sudbini i o tome kojoj će organizaciji pripadati", rekao je Stoltenberg.

Na sastanku je bilo riječi o stanju u Ukrajini. Stoltenberg je naglasio da Rusija destabilizira Ukrajinu, pozvao Moskvu da prestane pomagati proruske separatiste i rekao da je poštovanje prekida vatre preduvjet za mirno rješenje sukoba.

Grabar-Kitarović istaknula važnost poštovanja ukrajinske suvernosti i teritorijalnog integriteta.

Stoltenberg je rekao da ukrajinska kriza, nemiri i sukobi na Bliskom istoku i sjevernoj Africi predstavljaju novi izazov i da NATO na to odgovarfa povećanjem pripravnosti svojih snaga.

Upravo iz tih razloga NATO udvostručuje broj svojih trupa za odgovor na 30.000 i stvara udarne snage za brzi odgovor koje se mogu rasporediti u roku od 48 sati.

Stoltebnerg je konferenciju za novinare započeo čestitkom rođendana predsjednice Grabar-Kitarović.