Hrvatski građani imaju otvorenih 6.940.771 računa u zemlji, a na kraju srpnja ove godine blokirano ih je bilo 10,3 posto, odnosno njih 718.661. Od ukupnog, pak, broja građana u Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih  3.517.965 ili 82 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih. Podaci su to Financijske agencije koji pokazuju i da se navedenih  718.661 blokiranih računa nalazi u vlasništvu ukupno 317.163 blokiranih građana, dok dug ukupno iznosi  28,37 milijardi kuna, te je posljednjih godina rapidno narastao zbog propasti obrtnika. U posljednjih godinu dana narastao je za oko 7,5 milijardi kuna, a u odnosu na kraj srpnja 2012. za približno 13 milijardi kuna. Kao jedan od razloga tom trendu Fina navodi zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.

Zanimljiv je i podatak da je manje od 50 posto blokiranih građana, točnije njih 144.627 na kraju srpnja bilo blokirano zbog malog duga koji iznosi do 10 tisuća kuna. Pored toga broj takvih građana pao je 5,1 posto u odnosu na stanje krajem prvog kvartala, a smanjen je i iznos njihova duga za 18 milijuna kuna (sa 553 milijuna kuna pao je na 535 milijuna kuna). Suprotni trend evidentira se kod velikih dužnika, pa je kod građana koji duguju iznose više od milijun kuna u istom razdoblju dug povećan ukupno za 1,4 milijardi kuna. 

Inače, drugi kvartal ove godine donio je i zanimljiv porast broja otvorenih računa, naime, novih je otvorenih računa registrirano 22.714., dok se i broj računa onih građana koji su potpuno izuzetih od ovrhe povećao za 27.152 ili za 8,4 posto .

Prema podacima koje je obradila Fina, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima 31. srpnja 2014. prelazio je polovinu svote ukupnoga duga:  udio u ukupnom dugu iznosio je 54 posto, uz prisutno blago smanjenje od oko 0,4 posto, dok je  prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,47 posto. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 12,26 posto, leasing i factoring tvrtkama sa 3 posto, osiguravajućim društvima sa 2,97 posto, zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,87 posto udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje, sa 2,55 posto udjela u ukupnom dugu građana. 

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2 tisuće kuna, a jednak ili manji od 10 tisuća kuna. Tih je građana 31. srpnja 2014. godine bilo 91.854., a pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2 tisuće kuna, tako se dolazi do navedenih 144.627 građana blokiranih zbog  dugovanja do 10 tisuća kuna. 

Broj blokiranih građana kao i iznos njihova duga promatrano po ostalim segmentima visine duga povećao se u odnosu na stanje od 31. ožujka ove godine. Nominalno najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kn, i to za njih 3.568 (12,4%). Prevladavaju dugotrajne blokade, a dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade, dok je u odnosu na stanje koncem srpnja prošle godine došlo do povećanja udjela duga građana koji se odnosi na dugotrajnu blokadu za oko 4,5 posto.