Građevinska tvrtka GP Krk, s istoimenog otoka, planira ove godine 15 posto ukupna prihoda ostvariti u Sloveniji, a u idućem razdoblju to bi se trebalo popeti i na 30 posto.

Najavio je to Josip Purić, direktor građevinara s Krka, u intervju za slovenski dnevni list Finance. Purić objašnjava da je GP Krk već godinama u poslovnoj ekspanziji, a samo prošle godine prihod im je narastao za 30 posto, na gotovo 90 milijuna eura. "Prošle smo godine u Sloveniji imali zanemariv udio u prihodu, ali ove godine očekujemo ostvariti od 10 do 12 milijuna eura", rekao je Purić. GP Krk trenutačno u Sloveniji ima nekoliko projekata ukupne vrijednosti 25,9 milijuna eura, s PDV-om. Sa slovenskim partnerom hrvatska je tvrtka angažirana na radovima bazena za mulj u Luci Koper. U tom gradu GP Krk radi na obnovi lokalne ceste Šalara-Bošmarin-Grinjan, a u Ilirskoj Bistrici u tijeku su radovi na obilazinici.

Tu je i obnova autoceste kod Uneca, gdje je hrvatska tvrtka jedan od vodećih partnera konzorcija, a njihov trenutačno najvredni posao, težak 9,45 milijuna eura, projekt je Kolezija u Ljubljani: grade novu garažu i bazenski kompleks, koji bi trebao biti gotov do početka iduće kupališne sezone. U tijeku je i žalbeni proces na natječaj za ljubljanski aerodrom Jožeta Pučnika, gdje je GP Krk izabran za najboljeg ponuđača za obnovu dijela aerodroma u vrijednosti od 1,1 milijun eura. Trenutačno je na svim slovenskim gradilištima angažirano 60-ak GP-ovih radnika i 20 strojeva.

Krčki građevinski menadžer procjenjuje da bi ove godine njegova tvrtka mogla imati veći prihod i dobit, u odnosu na lanjskih 852 tisuća eura, no svjestan je toga da je moguć i manji ukupni prihod zbog manjeg opsega uslijed izrazito lošeg vremena tijekom većeg dijela godine, što je onemogućilo i usporilo neke građevinske radove, posebice u infrastrukturi, za koje je suho vrijeme preduvjet. Grupa GP Krk tvrtka je koja je radničkim dioničarstvom danas u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Najveća je tvrtka na Krku, zapošljava 800 ljudi. Za ekspanziju na slovensko tržište pripremala se već dugo, o čemu svjedoči i pozicioniranje njihovih kamenoloma te asfaltnih i betonskih baza uz samu granicu koja je nakon ulaska Hrvatske u EU postala otvorena.