Članice EU lani su izvezle vina u vrijednosti nešto većoj od 20 milijardi eura. Gotovo polovica trgovine vinima odvijala se na unutarnjem tržištu EU, a 10,1 milijardu eura težak je izvoz EU, uglavnom u SAD, koji čini 33% izvoza, potom u Kinu i Švicarsku (po 9%), Kanadu (8%), Japan i Hong Kong (po 7%).

S trgovinom vrijednom 8,2 mlijarde eura, što je 41% od ukupne trgovine država članica, Francuska je bila daleko najveći izvoznik, ispred Italije (5,6 mlrd. ili 28%) i Španjolske (2,7 mlrd. ili 13%). Što se tiče uvoza od 12,2 mlrd. eura u EU, svega 22% uvoza čine vina iz trećih zemalja, od čega najviše iz Čilea (23% uvoza izvan EU), SAD-a, Australije, i JAR-a. Najveća uvoznica je Velika Britanija s 3,5 mlrd eura te Njemačka s 2,5 mlrd. Kada su pak u pitanju površine pod vinogradima i vinari, u EU u 2015. bilo je 2,4 milijuna proizvođača vina s 3,2 mil. hektara vinograda, pokazuje izvješće Eurostata.

Svaki vinar u prosjeku ima 1,3 ha vinograda. Oko 2,5 mil. ha, odnosno 78%, čini uzgoj grožđa za proizvodnju kvalitetnog vina. Oko 2,1 mil. ha ili 83% čini vinova loza sa zaštićenom oznakom izvornosti, a 400 tisuća ha ili 17%, pokriveno je vinskim sortama s oznakom zaštićenog geografskog podrijetla.