Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prošloj je godini proračun probio milijardu kuna, što je pokazalo i upravo objavljeno izvješće Upravnog vijeća HZZO-a o izdatcima za 2005. godinu. Više od 15,5 milijardi kuna utrošeno je lani na osnovno zdravstveno osiguranje hrvatskih građana, odnosno gotovo 13,5 milijardi na zdravstvenu zaštitu, a od toga nešto manje od pola otpada na zdravstvenu zaštitu umirovljenika. Od ukupne svote na primarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući i stomatološku, utrošene su tek 2,7 milijarde kuna, što je oko petina izdataka. Specijalističko-konzilijarna zaštita stajala nas je oko 2,6 milijarde, a bolnička gotovo 4,5 milijarde kuna ili oko trećinu ukupnih troškova. HZZO je lani samo na lijekove na recept potrošio gotovo tri milijarde kuna, s tim da je više od pola tog iznosa izdan umirovljenicima, što je logično očekivati jer su umirovljenici najveći potrošači u zdravstvu. Na umirovljenike otpada i polovica ukupnih bolničkih troškova, trećina troškova primarne zaštite i nešto manje od pola troškova na specijalističke preglede. Tome u prilog ide i broj osiguranih umirovljenika kojih je prema podacima HZZO-a lani bilo nešto više od milijun, a usporedba broja aktivnog stanovništva koje uplaćuje doprinose za zdravstvo i ostalih osiguranika opravdava značajan deficit koji je dug hrvatskog zdravstva doveo na oko 3,5 milijarde kuna. Naime, od ukupno 4,3 milijuna osiguranika, koliko ih je u prosjeku bilo u prošloj godini, samo 1,5 milijun čini aktivno stanovništvo. Samo umirovljenici i nezaposleni, koji ne uplaćuju doprinose već eventualno po vlastitoj odluci imaju dopunsko osiguranje, čine isto toliko koliko i radno aktivni osiguranici.

Na nadoknade i pomoći, što među ostalim uključuje troškove bolovanja i porodiljne naknade, u prošloj je godini izdvojeno gotovo dvije milijarde kuna, oko pola milijarde stajala su ortopedska pomagala, a za funkcioniranje sustava utrošeno je 305 milijuna kuna. Upravo umirovljenici najbolnija su točka hrvatskih zdravstvenih vlasti koje uvođenjem druge liste lijekova i imovinskog cenzusa u okviru planirane reforme planiraju smanjiti broj osoba oslobođenih od plaćanja participacije. Naime, predviđeno je da lijekovi s takozvane “liste želja” neće biti pokriveni dopunskim osiguranjem, odnosno onom tko želi koristiti skuplji lijek osiguranje će pokrivati samo iznos najjeftinije inačice, a razliku podmiruje pacijent. Kako se, unatoč medijskoj prašini koju je to podiglo, po kutiji lijeka radi u prosjeku o razlici od, recimo, 10 kuna, očekuje se da mnogima koji ne žele prijeći na besplatni lijek to neće predstavljati problem. Imovinski cenzus ide za tim da starije osobe raspolažu s više nekretnina, tako da će i ta novost zapravo u dobroj mjeri pogoditi upravo umirovljenike.