U zemljama Europske unije u prvom je kvartalu kakav-takav plaćeni posao našlo oko 15 posto ili tri milijuna osoba koje su još potkraj 2015. bile nezaposlene. Približno dvije trećine nezaposlenih ili oko 13 milijuna bilo je nezaposleno i krajem 2015., dok je 19 posto ili oko 3,7 milijuna nezaposlenih u međuvremenu otišlo u ekonomsku neaktivnost, bilo da su umirovljeni ili su prestali tražiti posao.

U Hrvatskoj je u prvom kvartalu broj nezaposlenih sa 304 tisuće potkraj prošle godine pao na 282 tisuće, s tim da je 62,5% ili oko 190.000 osoba bilo i ostalo u kategoriji nezaposlenih, a 13 posto ili 40-ak tisuća u međuvremenu je počelo nešto raditi – za stalno ili povremeno, na puno ili nepuno radno vrijeme. Dok je udjel nezaposlenih koji su počeli raditi i zarađivati u nas manji od prosjeka EU, postotak onih koji su status nezaposlenih zamijenili ekonomski neaktivnim u Hrvatskoj je osjetno iznad prosjeka EU.
Kod nas je približno četvrtina (gotovo 75 tisuća) osoba koje su bile potkraj 2015. bile nezaposlene u međuvremenu prestala biti dijelom radne snage. Osim starosti, na to zacijelo utječu i odlasci u inozemstvo.

Koliko su pečalbe pridonijele povećanju broja ekonomski neaktivnog stanovništva (umirovljenici, učenici te ostali dobi 15+ godina koji ne rade i ne traže posao) za 49 tisuća, na 1,76 milijuna, teško je reći.
Eurostatovi analitičari upozoravaju da su posrijedi sezonski neprilagođeni podaci, što znači da, uz opće ekonomske uvjete, odražavaju i sezonske čimbenike. Kao primjer ističu studente koji traže posao nakon završetka školovanja, no mogle bi se tu dodati i sezonalnosti vezane uz npr. turizam i predsezonu.

Neke međugodišnje usporedbe ipak potvrđuju pozitivnije tokove na tržištu rada u EU, a donekle i u Hrvatskoj. Primjerice, udio osoba koje su iz nezaposlenosti potkraj 2015. prešle u zaposlenost u prvom kvartalu 2016. u EU je veći za 1,6 postotnih bodova u odnosu na sliku 2014./2015., dok se udio onih koji su ostali nezaposleni smanjio za 2,6 boda (sa 68,3 na 65,7%). U Hrvatskoj se također blago povećao udjel nezaposlenih koji su počeli zarađivati. No, udjel onih koji su ostali nezaposleni smanjio se podjednako snažno koliko se povećao udjel onih koji su prešli među neaktivne, što je prema svemu sudeći u dobroj mjeri objašnjivo iseljavanjima mladih nezaposlenih osoba.

Prema podacima DZS-a, u prvom tromjesečju 2016. od ukupnog broja zaposlenih osoba njih 5,9% u istom lanjskom razdoblju bilo je nezaposleno, dok ih je 4,8% bilo u kategoriji neaktivnih. Istodobno, od ukupno nezaposlenih blizu 20% ih je lani bilo u kategoriji zaposlenih, dok ih je 22% bilo neaktivno.
Povećanje zaposlenosti i smanjivanje nezaposlenost