Njihov stupanj zadovoljstva ponudom kampova izrazito je visok, što je dokaz da su se dosadašnja ulaganja u kvalitetu isplatila, no goste sve više smeta gužva u destinacijama, na plažama, šetnicama, neljubazni lokalci, loša organizacija prometa te smeće koje ne odvajamo te im smrdi po kontejnerima. Usto, izuzetno su nezadovoljni kvalitetom i ponudom biciklističkih i treking staza i prezentacijom kulturne baštine, fale im dobri izleti, sportski sadržaji i kvalitetna hrana u destinaciji, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam "Tomas ljeto", čiji su preliminarni rezultati predstavljeni na 11. kongresu hrvatskog kampinga koji se održava u Šibeniku u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH).

Usto, za značajne investicije u kampove i dalje nije donesena zakonska regulativa, odnosno novi zakon o turističkom zemljištu i pomorskom dobru koji se čekaju godinama, podsjetio je predsjednik KUH-a Tihomir Nikolaš.

"Ove godine hrvatski kamping konačno je  premašio svoj rekord po prometu u kampovima iz davne 1986. godine, ostvarivši 19 milijuna noćenja, odnosno milijun noćenja više nego lani, i to u smanjenom broju kapaciteta koji je posljedica ulaganja u kampove, a zahvaljujući proširenju postojećih kampova i porastu broja malih kampova. Njemački auto klub ADAC pritom nas je stavio na drugo mjesto u Europi po kvaliteti kampova, deseti smo po broju kapaciteta i osmi po noćenjima", otkrio je Nikolaš ovogodišnje brojke, uz napomenu da kamping u Hrvatskoj i dalje nema uvjete za rast konkurentnosti u odnosu na druge mediteranske zemlje.

"Ne tražimo privilegije nego samo da nas se izjednači s drugim poslovnim subjektima u turizmu, kako bi nam se omogućila ulaganja i podizanje kvalitete", kazao je Nikolaš.

Istraživanje Tomas ljeto 2017 koje je Institut proveo putem anketa među gostima pokazalo je da je hrvatski kamping uz značajnu razinu odanih gostiju uspio privući i nove, četvrtina njihovih ispitanika izjavila je da je u kampu prvi put. Iako u kampovima i dalje prevladavaju obitelji s djecom, za 31 posto porastao je broj parova bez djece, a od 2010. je udjel gostiju s višim primanjima (iznad 3 tis. Eura) porastao s 19 na 50 posto. I dalje većina dolazi na morski odmor i najvažnije im je kupanje, no znatno više goste zanimaju gastronomija, upoznavanje prirode, sport i rekreacija i zabava. Doduše, potrošnja u tim segmentima nije se bitno izmijenila, pa se polovica novca troši na smještaj, po deset posto na ugostiteljske usluge i kupnju po dućanima. Dnevna potrošnja po kamping gostu je u tri godine porasla s 66 na 80 eura, s rastom izdataka na smještaj za 24%, ostale usluge 27%, dok na kulturu i zabavu troše tek 2,25 eura dnevno, na sport 3 eura, a na izlete ni 2 eura dnevno.    

Komentirajući rezultate analize, ministar turizma Gari Cappelli opet je istaknuo veliku važnost destinacijskog menadžmenta u turističkim mjestima, kako bi se ostvario cilj stvaranja "organizirane" gužve. Tko će imati dobar destinacijski menadžment imat će uspješnu turističku sezonu, kaže Cappelli.