Podaci kažu kako 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, a sve su to naši prijatelji, poznanici, kolege, osobe koje imaju svoju vrijednost i pravo na jednake mogućnosti.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovni dnevnik stoga već petu godinu zaredom organiziraju međunarodnu konferenciju “Pristupačna budućnost” kako bi potaknuli dijalog o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju osoba s invaliditetom (OSI) u društvo.

Velik iskorak s AI-jem

Ravnatelj HAKOM-a, Miran Gosta kaže kako pristupačna budućnost ima viziju u kojoj su sve usluge univerzalne i dostupne svima.

“To je ambiciozno, ali sve vizije počinju tako. Tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svima”, rekao je pa se osvrnuo na pristupačnost prijevoza. Istaknuo je kako je to velika tema u željezničkom sustavu, ali i kako su rezultati vidljivi jer imamo 65 vlakova koji su prilagođeni OSI, a nacionalni cilj je 68. Ova konferencija u prvi plan stavlja digitalnu tehnologiju i umjetnu inteligenciju, a kada je o tome riječ, ističe da AI ima potencijal donijeti najveći iskorak koji smo vidjeli jer omogućuje automatsko titlovanje, pretvaranje govora u tekst i slično kako bi se olakšao život. “Za mnoge osobe s invaliditetom tehnologija može biti zamjena za neku funkciju koje nemaju. Ako sustav prestane raditi, nestane internetske veze, baterija se isprazni… mogu izgubiti dio samostalnosti. Moramo graditi sustave koji su pouzdani, sigurni i dostupni kako bi osigurali da osobe koje se na njih oslanjaju ne ostaju bez potrebne podrške.”

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić govori kako digitalna pristupačnost znači da svi sadržaji budu dostupni i upotrebljivi svim građanima, ali ističe da je potrebno više edukacije. “Poseban izazov je što OSI nisu dovoljno uključene u testiranje i stvaranje digitalnih rješenja jer oni najbolje mogu procijeniti je li im nešto korisno”, rekao je i kako razvoj AI-ja donosi novitete, ali i rizike. Mnogi alati mogu pomaći OSI, ali činjenica je da neki sustavi nisu pravilno razvijeni te ih mogu diskriminirati. “Tehnologija mora služiti svima, a ne stvarati nove prepreke. Ključno je zato ulagati u edukaciju, razvijati rješenja i uključivanje OSI.” Kada je pristupačnost u pitanju, veliku ulogu igra i dostupnost hitnih službi.

Becca Hume iz tvrtke Inclutech Accessible predstavila je aplikaciju TapSOS koja omogućuje neverbalno kontaktiranje, a poziv u pomoć obavlja se putem ekrana osjetljivog na dodir te se automatski dijeli GPS lokacija s operaterima hitnih službi. Zanimljiv projekt ima i Mario Salai koji je predstavio AISight, aplikaciju za slijepe i slabovidne osobe. Takvih osoba u svijetu je preko 200 milijuna, a on je demonstrirao svoju inovaciju. Uslikao je publiku ispred sebe, a uređaj je rekao: “U prvom planu sjede ljudi u odijelima, neki su ozbiljni, neki tipkaju na mobitel. Izgleda da je riječ o važnom događaju ili konferenciji…”

Činjenica je da AI nosi određene benefite, a Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva istaknula je kako je i strojno učenje danas dostupno svima, no bilo ga je i prije. Pravi primjer je Stephen Hawking na kojemu se vidi kako umjetna inteligencija može biti od pomoći, ali mora biti naučena.

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Dr. sc. Julije Domac

‘Najveći rizik nije cijena energije. Najveći rizik je ovisnost o uvozu.’

“Budućnost nije da ljude prilagođavamo tehnologiji, nego tehnologiju ljudima.” Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije istaknula je kako je tehnologija dobrodošla, ali je ponekad i dalje nepristupačna financijski ili infrastrukturno. U ime slijepih osoba govorila je Marija Livajušić iz Centara UP 2 DATE koja ističe kako često koristi AI, ali podsjeća da je to i dalje samo digitalni asistent te da ljudski faktor mora biti u prvom planu kao i provjera podataka te kritičko razmišljanje. Dodaje da je prikaz alata koje koristi jednostavan i pristupačan u mjeri da se može pristupiti svim funkcijama, a može biti i bolji.

“Budućnost umjetne inteligencije uz odgovorno ponašanje može donijeti samo dobro”, rekla je. No, nije samo digitalno ono što pomaže, kada je i osnovno fizičko kretanje u pitanju, postoje prepreke. Andrija Tabak iz udruge SUMSI, diplomirani je politolog, kreće se pomoću kolica i kaže da bi mu godio jedan robotaksi.

“U Kini su automobili koji automatski otvore rampu da uđete, kažete kuda morate ići i vozi vas.” Neke stvari ipak će morati pričekati budućnost, ali koliko se sve brzo razvija vidimo i po ovoj konferenciji jer prije nekoliko godina govorilo se o AI-ju koji nije bio toliko napredan kao što je danas. Dobra stvar je što društvo napreduje također. Glavni dio ovog događaja stoga je bila svečanost projekta Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi na kojemu su se dodijelila priznanja tvrtkama i studentima odabranima za obavljanje stručne prakse. Prilika je ovo za njih da steknu praktična znanja i osiguraju si konkurentniju poziciju jednog dana kada dođu na tržište rada.

“U vremenu kada je nezaposlenost na povijesno niskim razinama, ne smijemo zanemarivati potencijal radne snage koji često kao društvo ne vidimo. Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Naš je cilj razbijati stereotipe i predrasude te omogućiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osobama koje kreću s nepovoljnijih početnih pozicija”, rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić te dodao kako se u sve ove godine rada uvjerio da nema tog ograničenja koje čovjek ne može svladati ako posjeduje strast i želju da se nečime bavi.

Prilika da pokažu mogućnosti

Kada je pak sam rad u pitanju, održan je i panel o izazovima i prilikama za OSI na hrvatskom tržištu rada.

Bojana Dražić, rukovoditeljica službe za profesionalnu rehabilitaciju kaže kako veliku ulogu u zapošljavanju ima i dalje percepcija poslodavaca, odnosno postoji strah prilikom prilaska osoba s invaliditetom. Dodala je i kako postoji veći interes jer 19 posto više poslodavaca sada trži neke poticaje za zapošljavanje OSI.

Končar će ove godine imati dva studenta na praksi, a Tatjana Jukić, operativna direktorica sektora ljudskih resursa, kaže kako se ljudi uglavnom fokusiraju na ograničenja, ali da to treba demistificirati. Renato Šimunić, direktor privlačenja talenata i razvoja u Ini, kaže kako je danas izazovno naći dobre radnike, a opet imamo cijele bazene talenata koji se ne koriste, a tu su svakako osobe s invaliditetom.

Nevena Zubčić ispred udruge SUMSI, dala je perspektivu OSI te kaže kako poslodavci ne daju dovoljno prilike da pokažu svoje mogućnosti jer misle da će biti puno troškova. “Ako im se da prilika, OSI su zahvalne i bore se ostati na tom radnom mjestu”. Kada je riječ o onom što bi im pomoglo kaže da su to fleksibilno radno vrijeme te rad od kuće, a to je ionako normalno.

Za kraj se moramo sjetiti da iza svake barijere koja postoji, stoji stvarni čovjek koji traži rješenje, zato je važno naći odgovore i pomoći.