Sezona kiselih krastavaca odavno ne stanuje ovdje, no svejedno to nekima ne smeta da svako malo pribjegavaju plašenju javnosti mogućim nestašicama goriva. Ovoga puta radi se o dizelu. Naravno, to se neće dogoditi, kao što je lijepo rekao Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga Ine, u ovotjednoj izjavi za Poslovni dnevnik.
Hrvatska, naravno, nije izolirana od europskog i svjetskog tržišta, ali je u ovom trenutku u povoljnijoj poziciji, potvrdio nam je Pleše. Sirove nafte na tržištu ima dovoljno, a Ina je za nadolazeće razdoblje osigurala potrebne količine sirovine za preradu. Jasno, valja imati na umu da su se od početka rata protiv Irana dogodili mnogi poremećaji u opskrbi sirovom naftom. Geopolitička situacija nikad nije bila tako nestabilna, pa valja biti na oprezu.
S druge strane, kod nabave bilo koje vrste robe, a posebno tako strateški važne, valja biti dovoljno pametan i imati nekoliko potencijalnih izvora. Riječka rafinerija sposobna je zadovoljiti veliku većinu domaćeg tržišta, no valja imati na umu element nestabilnosti i opasnost da se opskrbni lanci jednostavno zatvore, čemu smo svjedočili nekoliko puta posljednjih godina.
Jednako tako, neki postavljaju pitanje zašto je dizel na benzinskim postajama posebno na rekordno visokim cijenama i približava se granici od dva eura po litri, kada je cijena nafte puno niža nego što je bila u proljeće? Problem je u rafinerijama. Djelomično zbog nedostatka ponude, dijelom zbog specifičnosti europskih rafinerija. Bitno je istaknuti da su rafinerijske marže za dizel (razlika između cijene dizela i cijene ulazne nafte) prvi put sredinom kolovoza premašile 100 dolara po barelu. To je pet puta više od normalne vrijednosti, stoga valja biti dodatno na oprezu.
Pedantni analitičari Goldman Sachsa izračunali su da je od kraja veljače cijena Brent nafte porasla 26,4, a dizela čak 71,5 posto. Dakle, goriva će biti, pitanje je ‘samo’ po kojoj cijeni. Svjedočimo i promjeni vozačke paradigme. Generacije europskih vozača kupovale su dizelske automobile na temelju jednostavne logike: više kilometara, jeftinije gorivo. Ta logika trenutno ne “drži vodu”. Dizel se cjenovno odvojio od benzina na benzinskim crpkama i, u većem dijelu Europe, sada košta osjetno više, a vrijeme teško da bi moglo biti gore, stiže baš kada cijene nafte ponovno rastu zbog novih napetosti na Bliskom istoku.
Za milijune koji još voze dizelske automobile, to je dvostruki pritisak. A cijene goriva već neko vrijeme opterećuju potrošače u cijeloj Europskoj uniji. U posljednjih godinu dana gorivo je osjetno poskupjelo diljem Europske unije, no Hrvatska je među državama s umjerenijim rastom. Cijena dizela u Hrvatskoj je u godinu dana porasla 14 posto, dok je prosječan rast u Europskoj uniji bio oko 20 posto. Kod benzina je razlika još veća – u Hrvatskoj je cijena porasla osam posto, naspram 15 posto na razini EU-a.
Opasnost leži u činjenici što je dizel ugrađen u troškove proizvodnje i prijevoza robe u gospodarstvu, od usjeva ubranih na njivama do hrane dostavljene u trgovine i restorane. To dizel čini potencijalnom komplikacijom u kontekstu širih inflacijskih izgleda. Dok potrošači pomno prate cijene benzina jer se s njima susreću izravno na benzinskim crpkama, dizel može imati neizravniji i rašireniji utjecaj jer je uključen u troškove proizvodnje i prijevoza velikih količina roba. Dakle, jesenska poskupljenja neće nas mimoići…
