Ako Vlada, pa na kraju i Sabor, prihvate prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je na savjetovanje s javnošću uputilo njegovo ministarstvo, Marić bi, a nakon njega i bilo koji drugi ministar, mogao raspolagati imovinom vrijednom do sedam i pol milijuna kuna, piše Novi list.

Tako će ministar donositi odluke o raspolaganju dionicama, udjelima i nekretninama vrijednim ukupno milijun eura. Iznad tog iznosa Marić će morati tražiti odobrenje Vlade. Prema dosadašnjoj praksi dionicama vrijednim do milijun kuna mogao je raspolagati ravnatelj CERP-a, a za sve veće iznose trebao je odobrenje Upravnog vijeća, u kojem su bili i predstavnici sindikata i poslodavca. Sada će se to vijeće puniti samo ljudima iz ministarstva.

Osim što ministar, čije je ministarstvo formirano tek nakon njegova ulaska u Vladu, dobiva veće ovlasti u upravljanju državnom imovinom, on će posebnim odlukama određivati i tko su osobe koje će procjenjivati vrijednost nekretnina. Zakon precizira da će se državna imovina, bilo nekretnine, bilo dionice, u ponovljenom pokušaju prodavati po 30 posto nižoj cijeni, ako se u prvom krugu za nju ne nađe vlasnik. Ako potraga propadne i u drugom krugu cijena se smanjuje za 50 posto, a nakon toga se može ići i na izravnu pogodbu. Državne nekretnine moći će se prodavati neposrednom pogodbom ako se radi o strateškim investicijskim projektima, ili ako nekom investitoru zatreba dio državnog zemljišta kako bi formirao građevinsku česticu, ali je uvjet da to državno zemljište ne čini više od petine novoformirane čestice.

U jednom od posljednjih članaka zakona iznenađuje odredba kakve dosad nije bilo ni u jednom zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom. Navodi se da "Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi s nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske". Međutim, kako je zamišljeno provođenje te odredbe i je li doista plan da Vlada javnom dobru u općoj uporabi može ukinuti takav status i na koja se sve to dobra može odnositi, s obzirom da takav status u pravilu daje Sabor zakonom, a ne Vlada?

Iz Ministarstva odgovaraju da se nikako neće raditi o slučajevima poput pomorskog dobra kao općeg dobra, niti o vodnom dobru, niti o cestama i željeznicama jer se skidanje statusa u zadnja tri nabrojena slučaja propisuje posebnim zakonima. Objašnjavaju da se, kod raspolaganje nekretninama, u praksi susreću s činjenicom da je na pojedinim nekretninama upisano javno dobro, opće dobro, javno dobro u javnoj upotrebi ili javno dobro u općoj upotrebi, koje u stvarnosti više nemaju taj status.