Tržišne silnice u biznisu stalno se mijenjaju, ali i u industriji hrane i pića u Hrvatskoj njezine značajke su više-manje konstanta. Odavno je najjača grana prerađivačkog sektora s više od 20 posto udjela u ukupnoj proizvodnji i zaposlenosti industrije, te s desetak posto u izvozu. I relativni značaj mjeren udjelom BDP-u već dugo je veći od europskog prosjeka. Poslovično je to i najveći bazen najvrjednijih i najprepoznatljivijih brendova, a na listama 100 najvećih poduzeća u RH prema prihodima obično je 15-ak mahom dugovječnih imena iz tog sektora.
No, najveće prehrambene kompanije uglavnom funkcioniraju kao grupe koje objedinjuju više tvrtki liderskog statusa u svojim proizvodnim nišama. Nekima značajan prihod i/li dobit grupe nose neprehrambene proizvodne divizije (Belupo u Podravki), nekima distribucijski biznis (Atlantic grupa), a neke grupe gotovo u cijelosti počivaju na hrani i/li piću (Vindija, Pivac, Kraš…).
Specifičnost branše je i to što je među 10 ili 20 najvećih u hrani velika većina i dalje u domaćim rukama; samo Dukat i Ledo su dio multinacionalnih kompanija. U segmentu pića od vodeće četvorke (Coca Cola, Jamnica plus, Zagrebačka pivovara i Heineken Hrvatska) slika je drukčija: samo Jamnica danas je u domaćem vlasništvu.
Na razini cijelog sektora glavni pokazatelji poslovanja za 2024. su šaroliki. Poslovni prihodi nastavili su rasti, ali sporijim tempom i uz povećanje prodaje na domaćem tržištu, a pad u izvozu. Fizički obujam proizvodnje kod prehrambenih je proizvoda porastao neznatno, kod pića nešto više. Vanjskotrgovinski deficit sektora produbio se do novog rekordnog iznosa. Nastavljen je solidan rast zaposlenosti, uz još brži rast troška rada, odnosno prosječne bruto plaće. Poboljšana je i profitna marža EBITDA, ali drugu godinu zaredom bruto investicije u dugotrajnu imovinu su pale.
Po prirodi stvari prehrambeni sektor karakteriziraju manje oscilacije s obzirom na ekonomske cikluse, a poslovanje je već nekoliko godina pod utjecajem inflatornih pritisaka. U široj javnosti javnosti cijene hrane za potrošače već dugo su sveprisutna tema, ali pritom su na meti propitivanja ipak više trgovci nego proizvođači. Svi u lancu, pa tako i proizvođači hrane, izloženi su cjenovnim pritiscima – od onih vezanih uz lance opskrbe i logistiku do troškova rada – pa su im oni i velika upravljačka preokupacija.
To je teren prilagodbi koji je i u proizvodnji hrane dodatno dobio na značenju i na kojemu se pojačavaju ili slabe tržišne pozicije, konkurentnost, profitabilnost. Na važnosti sve više dobiva i praćenje nutritivnih trendova, inovacije i digitalizacija procesa. Ipak, u prehrambenom sektoru jedno od važnijih obilježja i lani i ove godine su konsolidacijski procesi, vlasnička preslagivanja i/li strateška okrupnjavanja.
Domaći rasplet za agrobiznis
Podravkino preuzimanje agrobiznisa Fortenova grupe već u ljeto prošle godine nametnulo se kao veliki favorit za događaj 2024. na tržištu, to prije što je u ulozi kupca domaća kompanija. Kupoprodajni ugovor potpisan je potkraj srpnja, ali ishođenja regulatornih suglasnosti potrajala su oko pola godine. Ugovor o prijenosu udjela potpisan je krajem siječnja, a time je konačno i zaživio treći stup poslovanja Grupe Podravka, upravljački objedinjen u novoosnovanoj krovnoj tvrtki Podravka Agri. Nakon što je Grupa Podravka lani zaključila najveći investicijski ciklus (pokrenut 2021.) vrijedan 250 milijuna eura, ulaganja se sad uvelike usmjeravaju upravo u agrobiznis, a prva su već u tijeku.
Je li to preuzimanje događaj 2024. ili 2025. manje je važno, ali da je to najznačajnija takva operacija, ne ilustrira samo vrijednost transakcije od 333 milijuna eura (na osnovi cash-free/debt-free). Taj atribut zaslužuje i činjenicom da je kupnjom Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika te još tri manje tvrtke (Energija Gradec, Belje Agro-Vet i Felix) Podravka preuzela vertikalno integrirano poljoprivredno poslovanje s više od 2600 zaposlenih u čak 12 segmenata. Uz uzgoj usjeva na oko 32 tisuće hektara zemljišta i djelatnosti svinjogojskih i govedarskih farmi, tu su i vinogradarstvo i vinarstvo te proizvodnja finalnih mesnih i mliječnih proizvoda. Usto, u okviru kupoprodajnog paketa agrotvrtki pod okrilje Podravke prešla su i biopostrojenja, silosi i pretovarna luka Vukovar.
I u nekim drugim nišama industrije hrane lani i ove godine odigralo se niz vlasničkih promjena. Većim dijelom to su priče o preuzimanjima, ali bilo je i drukčijih primjera. Jedan od najzanimljivijih svakako je nedavni iskorak osječke Žito Grupe Marka Pipunića na tržište kapitala provedbom javne ponude dionica (IPO) vrijedne ukupno 130 milijuna eura. Novim dioničarima Pipunić je prepustio oko četvrtine vlasništva, a s obzirom na strukturu dionica u IPO-u u kompaniju se slilo više od sto milijuna eura svježeg kapitala. Iz Žita su najavili da će se prikupljena sredstva koristiti prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa (u tri godine 125 milijuna eura) te za potencijalne akvizicije. Potonje je već potaknulo i spekulacije o nekim mogućim metama, ali one su zasad ipak preuranjene.
Među preuzimanjima zaključenih tijekom 2024. je npr. ono prehrambeno-trgovačke grupacije Čakovečki mlinovi, u kojoj su uz podršku mirovinaca upravljačku kontrolu preuzeli vlasnici sisačke tvrtke Mlin i Pekare. Bosqar Invest je pak krenuo u izgradnju nove poslovne vertikale, Future Food, s ambicijom da postane lider u prehrambenoj industriji jugoistočne Europe. Prvi korak bio je prošlogodišnji kapitalni ulazak u slovensku Panvita grupu, a već u srpnju ove godine uspješno je zaključena i akvizicija Mlinar Grupe, najveće pekarske grupacije u Hrvatskoj, kupnjom većinskog udjela od private equity grupacije Mid Europa.
Pan-Pek, još jedan od vodećih proizvođača i distributera pekarskih proizvoda, ove je godine također dobio strateškog investitora za vlasnika, i to nakon što je proteklih godina, poput Mlinara, bio u vlasništvu PE investitora. Grupacija Enterprise Investors prodala je Pan-Pek Inter Europolu, lideru na poljskom pekarskom tržištu.
Na tragu istraživanja koja kažu da Hrvatska prednjači u aktivnostima spajanja i preuzimanja u užoj regiji su i akvizicije dvaju vodećih igrača na tržištu kave. Atlantic grupa je lani u proljeće zaključila preuzimanje Strauss Adriatica, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa, dok bi Franck ove godine trebao dovršiti preuzimanje tvornice za preradu kave u Posušju.
Mljekari ipak optimistični
Mesna industrija Braća Pivac organski je rast Grupe Pivac lani poduprla novim akvizicijskim iskorakom na slovensko tržište. Ušla je u vlasništvo Celjskih mesnina. I unutar same vrgoračke obiteljske kompanije utanačena su vlasnička preslagivanja. Suvlasnici su se potkraj 2024. dogovorili o strateškoj podjeli poslovanja. Operativno upravljački taj poslovni sustav već tada je podijeljen na dvije strateške cjeline, a ove godine očekuje se i formalna provedba te podjele. Razvoj portfelja mesnog biznisa ostaje pod palicom Nevena Pivca, a ostale poslovne aktivnosti (55% udjela u Krašu, 7,2% u Podravki plus aktivnosti vezane uz turizam, tj. Sol Tourism) izdvojit će se u zasebnu tvrtku pod upravljanjem ostalih suvlasnika.
U smislu poslovnog okruženja u većini kompanija ističu globalne geopolitičke i trgovinsko-carinske napetosti. U Vindiji, prehrambenoj grupaciji s 4200 zaposlenih, s tim u vezi kažu kako to predstavlja izazov, ali da im usmjerenost na diversifikaciju nabave i jačanje lokalne sirovinske baze omogućuje da učinkovito odgovore na zahtjevno okruženje. Neven Klepač, predsjednik Uprave, ističe da nakon rekordnih lanjskih prihoda Vindija Grupe (555,3 milijuna eura) poslovni izgledi i za ovu godinu ostaju optimistični i ambiciozni, a i iduću vidi kao godinu rasta. Od kapitalnih ulaganja ističe 20 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje nove valionice Koke koja će biti jedna od najmodernijih u regiji Uvjeren je i da će mjere usmjerene na poticanje samodostatnosti, modernizaciju poljoprivrede te smanjenje administrativnih prepreka dodatno osnažiti cijeli prehrambeni sektor.
Na tom tragu u Dukatu ohrabrujućim ističu Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. Iako Hrvatska danas vlastitom proizvodnjom pokriva tek oko 40 posto potreba za mlijekom, direktor Dukata Zoran Ković smatra da domaće mljekarstvo ima snažne temelje za daljnji razvoj. Ključnu ulogu pritom vidi u zajedničkom djelovanju farmera, industrije i institucija.
Taj sektor, doduše, i dalje obilježava dugotrajan pad proizvodnje mlijeka, tu su i rast troškova “plus” izazovi na tržištu rada. Usto, fiksirane cijene značajnog dijela prodajnih volumena stvaraju pritisak na održivost, a dodatni teret, napominje Ković, predstavlja i porezni tretman mliječnih proizvoda koji se u Hrvatskoj oporezuju najvišom stopom PDV-a. Mišljenja je da bi redefiniranje poreznog tretmana hrane bio važan iskorak ne samo za razvoj prehrambenog sektora, već i za poticanje zdravijih prehrambenih navika građana. Dukatovi proizvodi danas pronalaze svoje mjesto u više od 60 zemalja Europe i svijeta, a kompanija je uz gotovo 15-postotni rast prihoda (na 404 milijuna) 2024. iskazala i snažan skok dobiti, na više od 49 milijuna eura.
Atlantic grupa je pak rastom prihoda od prodaje za gotovo 11 posto lani prvi put premašila prag od milijardu eura, što uz strateška poslovna područja vezana uz proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića uključuje i distribucijski biznis i ljekarništvo. I tzv. normalizirana EBITDA rasla je nešto više od deset posto (na 90,9 milijuna), ali neto dobit je bila 15 posto niža. Profitabilnost je prije svega pod pritiskom rekordnih cijena dviju Atlanticu važnih sirovina.
Izvori troškovnih pritisaka
“Unatoč nastavku globalnih geopolitičkih neizvjesnosti i nastavak snažnog pritiska na profitabilnost, ponajprije zbog kontinuiranog rasta cijena i volatilnosti sirove kave i kakaa, ali i rasta cijena rada i usluga, u 2025. očekujemo daljnji rast prodaje, na 1,2 milijarde eura”, kaže Zoran Stanković, potpredsjednik za Financije, nabavu i investicije. Procjena je, kaže, i da će EBITDA ponovno porasti, na iznos između 96 i 100 milijuna eura, dok će kapitalna ulaganja premašiti 55 milijuna eura (naspram lanjskih 50).
Vodeći igrači u pojedinim sektorskim nišama uglavnom naglašavaju i jačanje fokusa na nutritivne trendove i promjene potrošačkih navika. Ti parametri svakako su izraženi kod zamrznutih proizvoda i sladoleda, pa i Ledo kao domaći i regionalni lider u toj kategoriji naglašava stalne inovacije i prilagodbe potrošačkim trendovima. Uz kampanju “Zašto ne i zimi” u okviru strateškog usmjerenja na desezonalizaciju sladoleda, u segmentu zamrznute hrane novim proizvodima ponajprije se nadopunjava portfelj pripremljenog povrća i panirane ribe.
“Trendovi pokazuju da zamrznuta hrana postaje ključan saveznik održive prehrane modernih potrošača, zahvaljujući nutritivnoj vrijednosti, dostupnosti sezonskih namirnica tijekom cijele godine, praktičnosti u planiranju i pripremi obroka te doprinosu smanjenju otpada i unaprjeđenju zdravlja”, ističe Petar Bermanec, donedavni direktor prodaje Leda koji je nedavno promaknut u country managera.
Uspjeh ‘ljetnih’ brendova
Proizvodnju sladoleda Ledo je 2024. povećao za više od devet posto, a prije nekoliko mjeseci predstavljena je i nova proizvodna linija za King sladoled, investicija vrijedna 4,2 milijuna eura koja će kapacitet proizvodnje King štapića povećati za više od dvjesto posto.
“U 2024. nastavili smo i s investicijama u vlastitu distributivnu i logističku mrežu unutar koje sami opskrbljujemo gotovo 20 tisuća lokacija diljem zemlje. Usto, pokrenuta je i nova pretovarna platforma (cross-dock station) na lokaciji Labinci s najvišim tehničkim i sigurnosnim standardima za očuvanje hladnog lanca i logističke efikasnosti”, navodi Bermanec. Uz nešto više od pet posto rasta prihoda (na 183 milijuna) neto dobit lani je višestruko povećana (na 6,8 milijuna eura), a prosječna neto plaća porasla je za gotovo 31 posto, na 1893 eura.
I u Jamnici su zadovoljni rezultatima 2024., ističući kako oni potvrđuju snagu njezinih brendova i stalne inovacije. I prvi dio ove godine obilježila je, kažu, stabilnost i nastavak pozitivnih trendova, a u posebnom fokusu uobičajeno je ljetna sezona koja je za industriju pića veoma važna. Vremenske prilike i promjene navika turista utjecali su na izazovnije okruženje, što zahtijeva dodatne prodajne napore i operativnu spremnost. U 2025. lansirani novi proizvodi Jamnice, limunada i narančada, ostvarili su jedno od njezinih najuspješnijih lansiranja dosad, tvrde u kompaniji. Za predstojeće razdoblje u planu je daljnja konsolidacija rezultata, ali i snažnije širenje poslovanja izvan granica regije, poručuju iz te sastavnice Fortenova grupe.
Paprena kava i kakaovac
U slučaju konditorske industrije izazovno okruženje proizlazi iz globalnih poremećaja cijena kakaovca kao ključne sirovine pa je to varijabla kojom su već dulje vrijeme uvelike zaokupljeni i u Krašu kao lideru u toj branši. Zahvaljujući raznovrsnosti asortimana, odnosno prisutnosti u svim trima konditorskim semgentima (kakao proizvodi, keksi i vafli te bombonski proizvodi), na razini Grupe je u 2024. u konačnici povećao prihode (na nešto manje od 192 milijun eura), ali i operativnu i neto dobit, pri čemu je blago povećan i količinski volumen prodaje konditorskog asortimana, na više od 37 tisuća tona. Poboljšanju profitabilnosti pridonosi, kako ističu, fokus na optimizaciji internih resursa i racionalizaciji svih elemenata rashoda. Istodobno, u 2024. je osjetno povećana prosječna plaća, a na razini grupe Kraš izdaci za investicije u odnosu na prethodnu godinu povećani su za 34 posto i iznosom su bili najveći u posljednjih pet godina.
I Francku najviše proaktivnosti u smislu uvjeta poslovanja u novije vrijeme iziskuje stanje na tržištu glavne sirovine, kave, te logistički problemi uslijed geopolitičkih nestabilnosti. “Osigurali smo stabilne zalihe, ali i zadržali garanciju kvalitete naših proizvoda, kontinuitet poslovanja te nastavili s ulaganjima u ljude, modernizaciju i digitalnu transformaciju”, ističe direktor Ivan Artuković.
Dovršena je, kaže automatizacija proizvodnje kave u skladu s načelima Industrije 4.0, uvedeni su napredni sustavi nadzora i kontrole proizvodnje, a modernizirani su i proizvodni pogoni. Lani je uz rast prihoda i dobiti te stabilne tržišne udjele u ključnim kategorijama dodatno osnažena prisutnost Francka na izvoznim tržištima, posebice na tržištima tzv. Zapadnog Balkana s višestrukim rastom prodaje. “Trenutačno smo fokusirani na proces preuzimanja tvornice za preradu kave u Posušju i lokalnih brendova Branck caffé i Dolce caffe, čime dodatno jačamo našu tržišnu prisutnost u BiH. Do kraja godine planiramo zaključenje transakcije, integraciju brendova u naš prodajno-distribucijski sustav te pokretanje preseljenja proizvodnih kapaciteta iz Gruda u novi pogon”, najavljuje Artuković.
Svaku godinu prate i kadrovska premetanja i provjetravanja. Što lani, što ove godine, bilo ih je podosta, od Vindije i MI Braća Pivac, Kraša i Dukata pa do Podravke. U Podravkinu slučaju one su ponajprije rezultat ekipiranja Podravke Agri. Uz člana Uprave Podravke Davora Doku, koji je preuzeo i ulogu glavnog menadžera Agrija, u upravu krovne tvrtke za agrobiznis imenovana su i dva agrarna stručnjaka – Željko Erceg i Robert Spajić te financijaš Marko Gladović.
U Krašu je početkom svibnja predsjednikom Uprave imenovan Tomislav Bagić, već četvrto ime na toj funkciji u protekle tri godine. Njegova prethodnica Marijana Knežević postala je članicom, po novom, peteročlane Uprave, a dvoje novih članova su i Milena Vušak te Ivan Kos, nekadašnji predsjednik HNK Hajduk. I u MI Braća Pivac, inače većinskom vlasniku Kraša, bilo je rošada. Prošlog ljeta Miljenko Pivac se s mjesta člana Uprave povukao na savjetničku funkciju, a u Upravu je promaknut dotadašnji direktor proizvodnje Darko Markotić. U prosincu su se suvlasnici dogovorili o strateškoj podjeli poslovanja na dvije cjeline, a očekuje se i formalna provedba koja uključuje izdvajanje “nemesnog” portfelja u zasebno poduzeće s pratećim upravljačkim pozicijama.
Početkom lipnja Nomad Foods je kao vlasnik Leda za country managera za Hrvatsku postavio lokalnog menadžera Petra Bermaneca koji je na toj funkciji zamijenio Andyja Michauxa.
Varaždinska Koka je, nakon što je njezina Uprava lani ostala u krnjem (dvočlanom) sastavu, u veljači ove godine za novog člana imenovala Romana Merkaša. Upravi Vindije prošle jeseni pridružio se specijalist za korporativne financije Branimir Bricelj, a u travnju ove godine i Biljana Đilas. Ta imenovanja rezultat su prelaska u NO dotadašnjih članova Uprave Vindije iz redova (obitelji) suvlasnika kompanije.
