Politička prepucavanja radi li Hrvatska banka za obnovu i razvitak dobro svoj posao te treba li mijenjati strateški smjer njezinog poslovanja, stvorila su nervozu među inozemnim kreditorima. Zbog toga su ugroženi uvjeti 1,3 milijarde eura predugovorenog financiranja razvojne banke.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, međunarodni kreditori neslužbenim kanalima zatražili su pojašnjenja što se to događa na relaciji Vlada – HBOR. Nervoza međunarodnih kreditora nije neočekivana jer se Europa bori s dužničkom krizom, a na tržištu se tek posljednjih mjeseci počelo vraćati međusobno povjerenje  financijskih institucija. Stoga medijsko provjetravanje 'prljavog veša' HBOR-a, poput zaustavljenih 35 milijuna kuna kredita Digitelu te odbijenice za 10 milijuna kuna šibenskom NCP-u Gorana Prgina, koje se tumače kao priprema smjene predsjednika Uprave Antona Kovačeva nije dobro 'sjelo' u inozemstvu. Plan razvojne banke, kojoj je Moody's u subotu snizio rejting sa 'Baa3' na 'Ba1' nakon što je srušen rejting države, je u potpunosti izbjeći tržište kapitala. Unatoč dobroj potražnji na tržištima duga, HBOR-u bi rejting države mogao biti cjenovni uteg te se stoga namjerava zadužiti kod međunarodnih financijskih institucija za okvirno 1,3 milijarde eura tijekom ove godine.

Najveći dio tog iznosa, 900 milijuna eura, HBOR planira posuditi od Europske investicijske banke. Prvi ugovor težak 500 milijuna eura već je potpisan, a realizirana je i prva tranša od 250 milijuna eura namijenjena za financiranje poduzetništva. Među institucijama koje su se navodno raspitivale o budućnosti razvojne banke u financijskim krugovima spominje se i Svjetska banka u Hrvatskoj, no u njoj to demantiraju. "Svjetska banka se ne angažira na bilo koji način na bilo kojoj razini u imenovanja dužnosnika niti za to imamo mandat", kazali su nam. Suradnja je, ističu, vezana za institucije među kojima je i HBOR i s kojima se trenutačno radi na izradi nove četverogodišnje strategije partnerstva za Hrvatsku.  "U Europi je napeta situacija na financijskim tržištima i investitori skaču na svaki 'šušanj', a kamoli na ovako glasna prepucavanja", kaže predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić ne osporavajući Vladi pravo na kadroviranje, no otvoreno kaže da je "suludo" kako Vlada komunicira. "Premda je prije nekoliko godina bilo primjedbi na obujam kreditiranja, u posljednje dvije godine poduzetnici su zadovoljni s HBOR-om i to što je napokon dobro posloženo ne treba urušavati, a posebno ne na ulici", zaključuje Lovrić.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji je javno iznio svoje nezadovoljstvo dosadašnjim radom razvojne banke, nije želio komentirati mogućnost da se zaoštravanjem kreditnih uvjeta prema HBOR-u podignu kamatne stope prema gospodarstvenicima. Bez komentara ostala je i Hrvatska gospodarska komora čiji čelnik Nadan Vidošević član NO-a banke. Inače, ovisno o programu, HBOR-ove kamate za poduzetnike kreću se od 2 do 5 posto. Na pitanje hoće li poskupjeti financiranje u razvojnoj banci kažu da se "posebne financijske institucije pri donošenju odluke o odobrenju kredita HBOR-u ne vode kreditnim rejtingom već odluke o zaduženju i visini kamate donose temeljem drugih pokazatelja, među ostalim i dosadašnjom suradnjom i izgrađenim povjerenjem te ugledom banke". To dokazuje, kažu, činjenica da je kamatna stopa u zadnjem ugovoru s EIB-om ostala nepromijenjena unatoč sniženju kreditnog rejtinga. Dok su lani banke smanjile izloženost prema tvrtkama za 9,8 milijardi kuna, razvojna banka odobrila je 10,2 milijarde kuna kredita.