Cijena nafte dostigla je krajem prošlog tjedna rekordnu razinu probivši granicu od 90 dolara po barelu, što analitičari pripisuju najnovijim napetostima između Irana i Sjedinjenih Država, nastavku napetih odnosa na tursko-iračkoj granici, smanjenju naftnih zaliha u Americi te padu dolara u odnosu na euro. Barel nafte je na tržištu u New Yorku tako dosegnuo 92,22 dolara, dok je na londonskom tržištu cijena bila nešto manja i iznosila 89,30 dolara. Kako navodi Bloomberg, cijena barela nafte danas je za 52 posto veća nego što je bila u istom razdoblju prošle godine. “Više ništa ne može zaustaviti naftu da dostigne cijenu od 100 dolara po barelu”, rekao je Chip Hodge, jedan od direktora MFC Global Investment Managementa iz Bostona dodavši kako postoji više faktora koji utječu na njenu cijenu, kao što je nastavak napetosti između Turske i Iraka, novih sankcija protiv Irana i pada zaliha u SAD-u. Cijenu od 100 dolara predviđa i Sarah Emerson iz konzultatntske tvrtke Energy Security Analysis koja kaže da kada se jednom dođe blizu psihološkom broju, dostići ga postaje “proročanstvo koje se ispunjava samo po sebi”.

Napetosti između Washingtona i Teherana intenzivirale su se nakon što je administracija američkog predsjednika Georgea Busha prošlog tjedna najavila nove sankcije protiv Irana koje Iransku revolucionarnu gardu imenuju odgovornom za širenje oružja za masovno uništenje, a njezine snage Quds kao podupiratelje terorizma. Ova Bushova strategija usmjerena je na odvraćanje svjetskih vlada i međunarodnih banaka da ne posluju s Iranom koji je, prema američkoj administraciji, podupiratelj terorizma i širenja oružja masovnog uništenja, što bi režimu u Teheranu trebalo onemogućiti pristup međunarodnom kapitalu. Tržište strahuje i od masovnog upada turskih snaga u sjever Iraka kako bi ondje porazile kurdske militante koji odande ulaze u Tursku i napadaju turske vojnike, što bi moglo dovesti do poremećaja u isporuci nafte iz tog energetima bogatog područja. Naime, u sjevernom Iraku nalaze se neka od najbogatijih iračkih naftnih polja. Cijene nafte počele su rasti i nakon što je američka vlada objavila da je došlo do pada zaliha sirove nafte za 5,3 milijuna barela te da iznose 316,6 milijuna, za razliku od prognoza analitičara koji su očekivali rast od 960.000 barela. Američke zalihe destilata, koji uključuju dizel gorivo i loživo ulje, oslabile su za 1,8 milijun barela, na razine 7,6 posto niže od onih u istome razdoblju prošle godine. Zalihe sirove nafte niže su za 5,9 posto u odnosu na prošlogodišnje. “Nafta je naglo poskupjela nakon objave novih podataka o američkim zalihama goriva”, izjavio je broker Christopher Bellew iz Bache Commodities dodavši kako je to izazvalo novi val ulaganja špekulativnih fondova, što je pak pridonijelo takvom snažnom skoku cijene. James Ritterbusch, predsjednik konzultantske Ritterbusch & Associates iz Illinoisa, rekao je kako je poskupljenje uzrokovano velikim padom zaliha nafte, što “nas je učinilo osjetljivima na sve geopolitičke vijesti, bez obzira na njihovu važnost. Na cijenu nafte utjecao je također i daljnji pad dolara u odnosu na euro, što je rezultat spekulacija da bi američka Središnja banka (FED) mogla smanjiti kamatne stope. Niže kamate smanjit će potražnju za američkom imovinom budući da investitori traže bolje povrate u drugim državama. Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) rekle su kako pad dolara opravdava više cijene nafte budući da zemlje proizvođači naftu prodaju u dolarima, a robu često kupuju u eurima. OPEC se složio da će od početka sljedećeg mjeseca proizvoditi dodatnih 500.000 barela dnevno kako bi se cijene nafte smanjile i osigurala potražnja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu.